Cestovni teretni prijevoz u Europskoj uniji porastao je za 0,6% u 2024. godini, dosegnuvši 1.869 milijardi tona-kilometara. Iako to znači okončanje pada zabilježenog u posljednjim godinama, to je daleko od potpunog oporavka. Pobliži pogled na podatke otkriva izražene regionalne razlike, pomak u vrstama prijevoza robe i mijenjanja obrazaca u ulogama nacionalnih prijevoznika, piše Trans.info.
Između 2022. i 2023. godine, volumen cestovnog tereta EU-a pao je za 3,2% (s 1.919 na 1.857 milijardi TKM), nakon čega je uslijedio tek skromni oporavak od 0,6% u 2024. godini.
Iako brojke sugeriraju stabilizaciju, međunarodni teret – koji je iznosio 25% ukupnog cestovnog prometa u Europskoj uniji u 2024. godini – i dalje ne bilježi rast.Domaći prijevoz, koji je činio 61% ukupne teretne aktivnosti unutar EU -a, također se smanjio za 3,3% u 2023. prije nego što je zabilježio neznatan porast od 0,8% u 2024. godini.
Suprotno tome, kabotaža i cross-trade znatno su porasli – za 4,8%, odnosno 3,5% – pokazujući da transportne kompanije sve više traže profitabilnije poslovanje izvan svojih matičnih zemalja.
EU cestovni teret po vrsti operacija, 2022. – 2024.:
Poljska je ostala najveći operater cestovnog tereta u EU 2024. godine, s 19,7% udjela ukupnog prometa (368 milijardi TKM), ispred Njemačke (15%, 281 milijardi TKM) i Španjolske (14,5%, 272 milijarde TKM).
Međutim, ovo označava padajući trend: udio Poljske iznosio je 20,3% u 2023. i 20,1% u 2022. godine. Iako i dalje predvodi EU, padajući udio može ukazivati na rastuću konkurenciju ili slabiju potražnju u međunarodnom prometu.
Njemačka je zadržala svoju ulogu ključnog teretnog centra EU-a, a služila je kao podrijetlo ili odredište za gotovo polovicu najboljih 20 prekograničnih teretnih tokova unutar Unije. Na vanjskim granicama EU -a dominirali su transportni odnosi sa Švicarskom, Norveškom i Velikom Britanijom.
