Logistika i transport u Hrvatskoj su u uzletu i propulzivne su gospodarske grane, ali njihov potencijal još nije ni približno iskorišten, rečeno je u utorak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore Dan logistike i transporta.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da su promet, logistika i transport propulzivne grane hrvatskog gospodarstva, odnosno stupovi hrvatske ekonomije s obzirom na poziciju koju Hrvatska ima kao prometno čvorište.
“Težnja je nas kao države da nam promet i logistika budu jedan od temelja ekonomskog razvoja koristeći našu poziciju i kapacitete koje imamo, pogotovo one koje smo izgradili, a imali smo izvrsnih uspjeha u cestovnoj infrastrukturi, infrastrukturi mora i zračnoj infrastrukturi. To čini Hrvatsku ekonomski snažnom i povezivom”, rekao je Tušek.
Dodao je da slijedi obnova željezničke infrastrukture, bez čega se ne mogu u pravoj mjeri iskoristiti logistički kapaciteti, pogotovo kapaciteti luka.
Trenutačno se prema njegovim riječima u aktivne željezničke projekte ulaže 1,7 milijarda eura, dok su za rekonstrukciju tog sektora u planu ulaganja dodatnih pet do šest milijardi eura.
Naglasio je da prometnu infrastrukturu treba završiti u cijelosti, ponovivši da su neki hrvatski prioriteti završeni u prošlim godinama. Spomenuo je izgradnju autocesta, mrežu brzih cesta, te državnih cesta koje se još uvijek grade na ključnim smjerovima.
Infrastruktura je, istaknuo je Tušek, baza na koju se nadovezuju cargo centri i logistički centri koji će se otvarati na čvorištima TNT koridora. Vjeruje da će se država u budućnosti pojaviti s velikim projektom cargo centra Zagreb.
Predsjednik Udruženja otpremništva i logistike HGK Petar Šimić rekao je da je logističko stanje Hrvatske u uzletu, prvenstveno zbog terminala koji se nedavno otvorio u Rijeci.
“Udvostručenje kapaciteta sigurno je korisno za Hrvatsku. Međutim, ne smijemo se previše zanositi tim dobrim vijestima i moramo raditi na bržoj izgradnji željezničke infrastrukture”, rekao je Šimić i naznačio da će izgradnja nizinske pruge do Rijeke biti od ključne važnosti za riječki bazen.
Smatra da će digitalizacija i umjetna inteligencija promijeniti puno toga i u području logistike i transporta.
S druge strane Hrvatskoj, ali i Europi kronično nedostaje radnika u prometu i logistici.
“Radne snage nema dovoljno, a bit će je još manje. Kada govorimo samo o vozačima u međunarodnom prijevozu u Europi, do 2030. godine će oko 20 posto tih vozača, njih oko 660 tisuća, otići u mirovinu. Nadalje, trećina vozača u Europi starija je od 55 godina, dok je samo pet posto vozača mlađe od 25 godina. Dio aktualnog cestovnog prometa zbog toga će se morati prebaciti na željeznicu”, smatra Šimić.
Direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo misli da Hrvatska može postati važna točka u logističkim procesima.
“Nije dovoljno da kroz Hrvatsku roba samo prolazi, bitno je i pretovarivati, skladištiti i stvarati određene dodane vrijednosti za naše gospodarstvo”, rekao je Soldo.
Luku Rijeka vidi kao jednu od glavnih ulaznih točaka za robu iz Sjeverne Afrike, konkretno za voće i povrće. (Hina)
