U hrvatske morske luke u 2025. je prispjelo 352,5 tisuća brodova ili 0,7 posto više nego 2024., dok su s 36,1 milijunom putnika u blagom minusu od 0,3 posto, a s ukupnim prometom robe u blagom plusu, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Promet robe u morskim lukama u 2025. godini dosegnuo je 21 milijun tona što je 0,4 posto više nego 2024., čemu je pridonio porast tog prometa u četvrtom tromjesečju 2025. od 4,4 posto, na 5,1 milijun tona, najviše zbog, kako kažu iz DZS, porasta prometa robe u kontejnerima, dok je promet tekućeg tereta i suhe rasute robe bio manji.
Među pet luka koje ostvaruju 91 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, luka Rijeka je u četvrtom tromjesečju 2025. ostvarila najveći promet robe, od 1,4 milijuna tona i najveći porast od 31 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. Slijedi luka Omišalj s 1,2 milijuna prometa robe ili 13,6 posto manje, zatim Ploče s velikim porastom prometa od 25,1 posto, sa 775,4 tisuće tona, dok su luke Split i Bakar imale manji promet robe, za 11,6 i 10,2 posto.
Za razliku od robe, brodova i putnika je u morskim lukama u četvrtom tromjesečju 2025. bilo manje nego u istom 2024., odnosno brodova je u te luke prispjelo oko 61,3 tisuće ili 2,2 posto manje, a isti (negativni) postotak imaju i s 4,7 milijuna putnika koji su se ukrcali/iskrcali s brodova.
Putnika je u četvrtom tromjesečju 2025. bilo najviše u luci Split, više od 813 tisuća, ali je time jedina među prvih pet u minusu u odnosu na isto razdoblje 2024. Ostale u prvih pet su imale poraste, ali sa znatno manje putnika od Splita, primjerice druga je luka Zadar s njih oko 490 tisuća, treća luka Dubrovnik s oko 389 tisuća, pa Preko na Ugljanu, Supetar na Braču itd.
Četvrto tromjesečje je u ukupnim fizičkim rezultatima morskih luka jedno od najslabijih u godini, pa je tako i u 2025. u ukupnom prometu putnika imalo udjel od 13 posto, a u godišnjem broju prispjelih brodova od 17 posto, dok je u ukupnom prometu robe udjel nešto ‘jači’ ili iznad 24 posto. (Hina)