25.9 C
Zagreb
Četvrtak, 25. srpnja, 2024.

Brugger: Slovenija treba poboljšati željezničku infrastrukturu između Ilirske Bistrice i hrvatske granice

Rijeka je za sada daleko iza Kopra i Trsta, a glavni razlog je loša željeznička povezanost preko Slovenije s Austrijom. Sve dok Slovenci ne poboljšaju svoju dionicu između Ilirske Bistrice i hrvatske granice, imat ćemo usko grlo što se tiče tonaže, što uzrokuje ograničenja u daljnjem rastu, upozorio je Robert Brugger, direktor tvrtke Cargo Center Graz

Ranije ovog mjeseca Austrijski ured za vanjsku trgovinu – ADVANTAGE AUSTRIA ZAGREB organizirao je u suradnji s Lučkom upravom Rijeka d.d. poslovni susret austrijskih poduzeća i posjet luci Rijeka. Na tom je susretu održano niz predavanja i prezentacija, a jedan od najzanimljivijih izlagača bio je Robert Brugger, direktor tvrtke Cargo Center Graz.

Riječ je o najvećem željezničkom čvorištu u Austriji koje ima za cilj nastavak ubrzanog razvoja poslovanja te upravo Luku Rijeka vidi kao jedan važan krak tog razvojnog procesa. O tome zašto su druge sjeverno-jadranske luke Kopar i Trst daleko ispred Rijeke te što bi se trebalo napraviti kako bi se to promijenilo razgovarali smo s našim sugovornikom iz Graza.

Možete li nam predstaviti tvrtku Cargo Center Graz? Kakav je vaš položaj u Austriji i koja su tržišta glavni fokus vašeg poslovanja?
Osnovan prije 20 godina, Cargo Center Graz (CCG) brzo je postao vodeće logističko središte u Europi, zahvaljujući svom strateškom položaju uz ključne europske cestovne i željezničke prometne koridore. CCG je poznat po dugogodišnjim partnerstvima s tvrtkama u logistici i industriji. Zajedno s 43 tvrtke koje imaju sjedištem na lokaciji, CCG utjelovljuje načela učinka, partnerstva i održivosti za poticanje dugoročnih poslovnih odnosa. Nakon 20 godina, uspjeh CCG-a je više nego očit jer tvrtka danas ima 2.000 zaposlenika, 300 milijuna eura ulaganja i 300.000 m² uredskog i skladišnog prostora CCG je ključni pokretač ekonomske vrijednosti i otvaranja radnih mjesta u Štajerskoj, od čega posebnu dobrobit imaju okolne zajednice.
Glavna tržišta tvrtke su Slovenija, Njemačka i Italija (sjeverni dio), a u budućnost sve će veći značaj dobivati pribaltičke zemlje, Kina, Ukrajina te zemlje zapadnog Balkana.
Vlasnička struktura uključuje javne (pokrajina Štajerska) i privatne subjekte (špedicije, banke). Osim toga, Štajerske državne željeznice/Steiermärkische Landesbahnen integrirane su putem ugovora. Ovo javno-privatno partnerstvo postalo je uzor izvrsnosti.
Od svog osnutka, CCG je stalno rastuće logističko središte za intermodalni prijevoz tereta, nudeći rješenja za skladištenje, upravljanje objektima i vlastitu logističku platformu. Moja glavna preokupacija kao direktora tvrtke Cargo Center Graz je dogovaranje novih poslova i privlačenje korisnika, briga i razvoj poslovanja naših korisnika te upravljanje dionicima.

Nedavno ste u svom izlaganju prilikom posjeta austrijskih tvrtki Luci Rijeka istaknuli interes za boljom suradnjom s ovom jadranskom lukom. Koliko vam je riječka luka u ovom trenutku važna u odnosu na druge luke sjevernog Jadrana – Kopar i Trst?
Rijeka je za sada daleko iza Kopra i Trsta. Glavni razlog je loša željeznička povezanost preko Slovenije s Austrijom. Sve dok Slovenci ne poboljšaju svoju dionicu između Ilirske Bistrice i hrvatske granice, imat ćemo usko grlo što se tiče tonaže, što uzrokuje ograničenja u daljnjem rastu.

Što se po tom pitanju može učiniti?
Jedini način da se to pitanje riješi je koordinirani pristup prema slovenskim vlastima. To bi trebao biti zajednički projekt koji trebaju provesti hrvatsko Ministarstvo prometa, Ministarstvo gospodarstvo, Lučka uprava Rijeka, Udruga špeditera Hrvatske, Cargo Center Graz i drugi akteri u Austriji.

Osim toga, u svom ste obraćanju također naglasili da se želite fokusirati na preusmjeravanje cestovnog prometa iz zemalja poput Srbije i Bugarske na željeznicu. Kako planirate potaknuti tu tranziciju i koje su glavne prednosti koje donosite svojim partnerima?
Postoji snažna potražnja i prijevoznika i industrije za smanjenjem CO2 otiska duž lanca vrijednosti. Najlakši način za značajno smanjenje emisija u transportnom lancu je prebacivanje s ceste na željeznicu. Za sada se previše fokusiramo na pomorski teret, no puno veći potencijal leži u kontinentalnom prometu. Čim budemo mogli ponuditi pouzdana i pravovremena željeznička rješenja od Istanbula/Sofije/Beograda do srednje Europe, imat ćemo dovoljno potražnje da popunimo vlakove. Veliko je pitanje tko je dovoljno hrabar investirati u nove željezničke veze, preuzimajući rizik neiskorištenosti kapaciteta tijekom određenog razdoblja.
A što se tiče prednosti koje ova tranzicija donosi dovoljno je reći kako nema čekanja na graničnim prijelazima, minimizira se rizik (krađe, kvarovi, itd.) te se daje značajan doprinos ekološki prihvatljivijem prijevozu – što je sve veći faktor u odabiru odgovarajućeg pružatelja usluga za mnoge pošiljatelje u industriji.

Spomenuli ste i položaj Budimpešte, koja je kao veliko logističko središte na granici svojih kapaciteta. Kako dio tog prometa planirate preusmjeriti u Graz i koje prednosti nudite svojim klijentima?
Glavni zadatak je uvjeriti željezničke operatere da povežu svoje transportne lance s Cargo Centrom Graz, razvijajući našu lokaciju u središnje čvorište za jugoistočnu Europu, povezano s Njemačkom, Poljskom i drugim zemljama srednjoistočne Europe. Pregovaramo s mnogim brodskim kompanijama, špediterima i željezničkim operaterima da Cargo Center Graz smatraju strateškim čvorištem u njihovoj mreži. Što više željezničkih veza možemo ponuditi, samim time Cargo Center Graz postaje privlačniji za transportnu industriju.

Povezani članci

Najnovije objave

Kuehne+Nagel izvijestio o padu dobiti u drugom tromjesečju

Švicarska grupacija Kuehne+Nagel izvijestila je o padu svoje operativne dobiti u drugom tromjesečju od 23%, što je iznad očekivanja, navodeći da je spremna za...