U nadolazećim godinama mogli bismo razviti snažna strateška partnerstva. Europa nije imuna na rastuće globalne napetosti te će partnerstva između europskih luka dobivati sve veći značaj pa zašto ne iskoristiti te potencijale za rad na komplementaran način, ističe Walter Holzhammer, predstavnik Luke Antwerpen-Bruges za Austriju i Mađarsku
Uoči nadolazeće konferencije o upravljanju lancem opskrbe, SCM Forum 2025., razgovarali smo s Walterom Holzhammerom koji će, ispred Luke Antwerpen-Bruges, održati uvodno predavanje u kojem će dati presjek aktivnosti jedne od najvećih logističkih kompanija u globalnim okvirima. U razgovoru smo se dotaknuli međunarodnih trendova, osobito europskog TEN-T plana koji ima za cilj jaču integraciju europskih čvorišta te pozicije koju ova belgijska luka ima na području srednje i istočne Europe.
Gospodine Holzhammer, možete li ukratko predstaviti svoju ulogu u luci Antwerpen-Bruges i kako izgleda vaš tipičan radni dan?
Prije 10 godina Luka Antwerpen-Bruges počela je razvijati tim za međunarodne mreže kako bi se približila svim tržištima s visokim potencijalom za razvoj poslovanja. Zapravo smo tim od 12 kolega koji se brinu za srednju i istočnu Europu, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, SAD, Brazil, Indiju i Kinu – ali nedavno smo dodali nove predstavnike za Kanadu i Maroko, jer i na tim tržištima vidimo snažan potencijal. Ja se brinem za Austriju i Mađarsku, a moj kolega sa sjedištem u Češkoj pokriva Češku, Slovačku i Poljsku. Zajedno pokrivamo regiju srednje i istočne Europe s pet zemalja – što predstavlja 20 posto potrošačkog tržišta EU-a. Moja uloga je mješavina različitih aktivnosti. Zastupam ne samo Lučku upravu, već i 1.000 tvrtki u lučkom području kao takozvani “gospodarski veleposlanik”, uključujući prodaju, marketing, spajanje ljudi i lobiranje.
Želimo razviti jače veze između lokalnog logističkog sektora i Luke Antwerpen-Bruges
Što biste istaknuli kao glavne strateške prednosti Luke Antwerpen-Bruges u usporedbi s drugim većim europskim lukama?
Glavna strateška prednost je što imamo dvije komplementarne platforme – Zeebrugge je priobalna luka direktno na Sjevernom moru i najveća automobilska luka na svijetu. Antwerpen je luka za kontejnere dubokog mora i ima najveći kemijski klaster u Europi, koji se nalazi 70 km u europskom zaleđu – stoga je mnogo bliže središnjim potrošačkim tržištima od drugih. Time možete dosegnuti 60 posto europskih potrošačkih tržišta unutar vremenskog okvira od 24 sata. Nadalje, domaćini smo najvećeg LNG terminala u Europi putem kojeg već opskrbljujemo 25 posto europskog tržišta LNG plina. I prva smo luka na svijetu s GDP certifikatom. Ako pogledate razvoj naših lučkih platformi u posljednjih 15 godina, udvostručili smo protok kontejnera sa 6,5 milijuna na sadašnjih 13,5 milijuna TEU-a te smo vodeća europska matična luka za rasuti teret. S projektom ECA (Extra Container Capacity Antwerp) dodat ćemo još 5-7 milijuna TEU kapaciteta u nadolazećim godinama za kontejnerske brodove. Tako u biti trenutačno imamo kapacitet od 15 milijuna TEU-a, a planiramo dosegnuti 20-22 milijuna TEU-a do 2030. godine.
Sudjelujete kao govornik na nadolazećem SCM Forumu u Zagrebu – možete li nam dati uvid u ključne teme vaše prezentacije? Koju biste poruku željeli prenijeti publici iz regije?
Kao 14. najveća luka na svijetu, najveće automobilsko središte na svijetu, najveći kemijski klaster u Europi (drugi najveći na svijetu nakon Houstona), najveća izvozna luka u Europi i glavno uvozno središte za LNG plin – imamo puno toga za ispričati. Jedna od glavnih tema je otpornost koju smo pokazali u proteklim godinama tijekom svih ovih kriza – lakše je prevladati takve višestruke krize kada ste aktivni u više logističkih segmenata nego se usredotočiti samo na jedan, poput kontejnerskog poslovanja. Čak i ako ste snažno pogođeni u nekim segmentima, lakše možete kompenzirati što je šira vaša košarica aktivnosti. Energetska tranzicija je za nas od goleme važnosti – sama luka emitira 17 milijuna tona CO2 svake godine – od čega tri milijuna tona emitira logistička industrija, dok ostatak dolazi iz Kemijskog klastera. Dakle, imamo dug i težak put pred sobom, ali pokrenuli smo mnoge projekte u ovom segmentu o čemu ću dati svoj doprinos tijekom prezentacije na SCM Forumu.
Trenutačno imamo kapacitet od 15 milijuna TEU-a, a planiramo dosegnuti 20-22 milijuna TEU-a do 2030.
Koliko je važna podrška Veleposlanstva Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj u olakšavanju vašeg sudjelovanja i poticanju jačih veza između Belgije i logističkog sektora u ovom dijelu Europe?
Kao belgijska tvrtka, snažno surađujemo s FIT-om (Flanders Investment and Trade) i našim lokalnim veleposlanstvima u zemljama zaleđa. Belgijsko veleposlanstvo u Zagrebu snažan je partner kada je u pitanju povezivanje ne samo u logističkom sektoru, već i na diplomatskoj i političkoj razini. Pismo koje je poslao veleposlanik treba smatrati pravim otvaranjem vrata kontaktima kojima inače nikada ne možete pristupiti. Dakle, to je zajednički uspješan pristup koji koristimo u nekoliko zemalja. Potrebno je razviti jače veze između lokalnog logističkog sektora i naše luke. Morate znati da su iz ovog geografskog područja naše lučke platforme udaljenije, stoga su troškovi željezničke pruge i vrijeme transporta veći. Ali teret uvijek juri za pravom logistikom, a niski troškovi nisu uvijek najbolje rješenje. Imamo 50 vlakova koji voze u Italiju svaki tjedan s obje naše platforme. Dakle, na tržištu postoje mogućnosti za ostvarenje poslova, samo ih trebate povezati na najbolji način. A za tu povezanost potrebni su vam logistički stručnjaci koji djeluju kao “arhitekti prometa”, kako to navodi prof. Peter Faller, kako bi pronašli najbolje moguće logističko rješenje.
Kako u Luci Antwerpen-Bruges gledate na regiju srednje i jugoistočne Europe u smislu razvoja prometa i logistike?
Područje srednje i istočne Europe od najveće je važnosti za našu luku. Po mom osobnom mišljenju – područja zaleđa su buduća “bojna polja” za novo poslovanje. Treba znati kako su svi ovi globalni partneri koje imamo u području luke u konkurentskom odnosu sa svima ostalima na globalnoj razini, stoga morate sve više prodirati u zaleđe kako biste teret dopremali u svoje čvorište. Ako pogledate ulaganja u automobilsku industriju i proizvodnju baterija u području srednje i istočne Europe, otkrit ćete da se očekuje rast volumena pomorskih kontejnera u tim područjima u nadolazećim godinama i stoga trebate povezati ta tržišta učinkovitim željezničkim sustavima s morskim čvorištima. Europska unija počela je promovirati, razvijati i financirati TEN-T mrežu putem koje imate stratešku povezanost i protok tereta na različitim koridorima. Ako dana infrastruktura može podržati budući rast tereta i prelazak s kamiona na željeznicu – to je tema o kojoj trebamo razgovarati.
Koje su trenutačno najvažnije teretne rute koje povezuju Antwerpen-Bruges s ovom regijom?
Imamo vrlo aktivne željezničke operatere koji povezuju naše lučke platforme s regijama i čvorištima srednje i istočne Europe. U proteklim godinama uspjeli smo pokrenuti nekoliko veza s glavnim gradovima i industrijskim čvorištima ovih zemalja poput Varšave, Praga, Bratislave, Košica, Budimpešte, Beča, Linza i Wolfurta, ali još uvijek imamo dug put pred sobom kako bismo uvjerili tržišta da učine više.
Belgijsko veleposlanstvo u Zagrebu snažan je partner kada je u pitanju povezivanje s ovom regijom
Kako vidite potencijal za jačanje suradnje s lukama i logističkim središtima u zemljama poput Hrvatske, Slovenije, Srbije i drugih u regiji?
Vidim dobar potencijal za razvoj zajedničkog poslovanja na području Balkana, posebno kada govorimo o industrijskim proizvodima i posebnim teretima. Kontejnerski segment bit će opsluživan putem jadranskih luka pa ćemo se mi više usredotočiti na druge poslove. I na kraju, rekao bih da bismo u nadolazećim godinama mogli razviti neka snažna strateška partnerstva. Europa nije imuna na rastuće globalne napetosti te će partnerstva između europskih luka dobivati sve veći značaj pa zašto ne iskoristiti te potencijale za rad na komplementaran način.
U tom kontekstu mogu istaknuti aktivnosti u albanskoj luci Drač koje provodimo s PoABI-jem (Port of Antwerp-Bruges International), našom agencijom za savjetovanje o lukama. Razvojem ovog poslovanja također postavljamo temelje za buduću zajedničku aktivnost. Mogli bismo poslužiti kao “čvorište” jadranskim lukama za povezivanje s Ujedinjenim Kraljevstvom, Irskom i Skandinavijom. Zašto ne?