Sigurno je da će prvi kvartal 2022. godine biti i dalje vrlo nestabilan, a što nakon toga ovisit će o eventualno novom valu pandemije. No ono što je svakako preporuka jeste da poduzeća prepoznaju slabosti i uska grla u svojem lancu opskrbe. Nužna je promjena poslovnog modela, a naglasak svakako treba biti na suradnji s dobavljačima koji djeluju agilno, stvaraju inovacije i potiču razvoj te grade partnerski odnos.
Još je davno W. Churchill rekao: Never let a good crisis go to waste ili u prijevodu “Kriza je prilika za nove mogućnosti”.
Sasvim je razvidno da svijet već dvije godine funkcionira u neobičnim i uzbudljivim uvjetima, a s velikom sigurnošću većina se stručnjaka slaže da i iduća godine neće biti ništa drugačija. Promijenio se naš način funkcioniranja privatno, od odlaska u trgovinu, na posao, na društvena događanja pa sve do života u svoja četiri zida i u krugu obitelji i bliskih ljudi.
Naravno da se i gospodarstvo isto tako suočava s nemalim brojem izazova i situacija u svom poslovanju te je odgovornost svake uprave, menadžmenta i zaposlenika da u svojim okruženjima i okvirima pronalaze najbolje načine kako osigurati kontinuitet poslovanja.
U vrlo specifičnoj i neočekivanoj situaciji u kojoj smo se svi našli uslijed krize uzrokovane pandemijom, nabava se možda i više od svih ostalih aktivnosti u poduzeću suočila s dodatnim pritiskom realizacije ostvarenja zadanih ciljeva. U uvjetima redovnog poslovanja nabavni se timovi kontinuirano bave postizanjem ušteda, ostvarenjem dodatne vrijednosti kroz suradnju s dobavljačima te ublažavanjem rizika u lancu opskrbe.
U novonastalim uvjetima osnovni zadatak nabave postaje osiguranje što redovitijih isporuka, procjena rizika eventualnih nestašica sirovina, održavanje kvalitetnih odnosa s postojećim dobavljačima te pronalaženje novih, alternativnih dobavljača.
Situacija je i dalje neizvjesna te će se definitivno odraziti i na način poslovanja nabavnih timova, no ono što sa sigurnošću možemo reći je da u nabavi ništa više neće biti isto.
Nedavno je održana 16. Konferencija o nabavi pod nazivom “Vrijeme rizika i prilika” koja je okupila eminentne stručnjake i profesionalce u nabavi iz zemlje i inozemstva. Svi su se bez zadrške složili da je veliki pritisak na nabavu i lance opskrbe te da je ova kriza svakako prilika za proces nabave koji se našao u fokusu zbivanja u poduzeću. Sada je nabava postala mjesto davanja strateških odgovora o robi, cijenama, rokovima isporuke, što i jeste njezin zadatak, no u ovom slučaju možemo reći da se nabavu sluša, dobila je aktivniju ulogu u poduzeću te se na temelju informacija koje daje kreiraju daljnji koraci i strategije u poslovanju.
VOLATILNOST TRŽIŠTA NABAVE
Tržište nabave u vrijeme krize je više nego ikad nestalno i nesigurno. Teško dobavljiva roba, nestašice i visoke cijene stavile su na nabavu veliki pritisak. Volatilnost tržišta nabave u prvi plan stavlja zalihe i njihovu veličinu.
Cilj svakog poduzeća je da osigura onu količinu zaliha koja će omogućiti nesmetano odvijanje proizvodnog procesa i distribucije, dok s druge strane neće ugroziti likvidnost investiranjem u prevelike zalihe. No u uvjetima koje je izazvala pandemija, stav prema veličini zaliha drastično se promijenio.
Globalna istraživanja ukazuju na to da se indikatori o rokovima isporuke i nedostatku komponenti i materijala nalaze u svojim ekstremnim vrijednostima. U azijskim zemljama, poput Japana i Koreje, razina zaliha u zadnja tri mjeseca narasla je brže nego isporuke. Sigurno da neravnoteža u ponudi i potražnji stvara pritiske na cijene, a samim time i na stope inflacije te se stručnjaci nadaju da će uskoro ipak doći do stabilizacije. S druge strane, primjerice nedavni podaci Europske komisije za eurozonu pokazuju najveći postotak poduzeća koja su prijavila nestašice sirovina, materijala pa čak i radne snage u posljednjih 40 godina.
Stoga poduzeća danas stvaraju zalihe, koliko su to god u mogućnosti, kako bi ublažila nestašice prema svojim kupcima, ali i zbog rizika rasta cijena sirovina i materijala koji je sve teže predvidjeti. Ova kriza prisilila je poduzeća da mijenjaju svoje poslovne modele te prilagođavaju svoje lance opskrbe trenutnoj situaciji na tržištu.
Nabava je dobila aktivniju ulogu u poduzeću te se na temelju informacija koje daje kreiraju daljnji koraci i strategije
IZAZOVI U LANCU OPSKRBE
Osim nedostatka roba na tržištu te porastu cijena, veliki izazov pred lancima opskrbe su i prijevozi i dopreme roba. Posebno se s ovim izazovima bore prijevoznici u cestovnom prometu. Nedavno je multinacionalni lanac trgovina namještajem IKEA iznio problem nemogućnosti isporuka upravo zbog problema u transportu. Naime, nedostatak radne snage, vozača kamiona doveo je u pitanje isporuku oko 1.000 linija proizvoda u Velikoj Britaniji što predstavlja oko desetinu ukupne ponude.
S druge strane, situacija nije nimalo bolja ni u pomorskom prijevozu. Prije mjesec dana objavljeni su podaci da je u tom trenutku oko 600 brodova čekalo na ukrcaj odnosno iskrcaj pred svjetskim lukama, što uvelike stvara probleme u lancu opskrbe.
Stručnjaci se slažu da su problemi mnogo dublji nego što se vidi u lukama, odnosno uzrok dugih redova čekanja na ukrcaj i iskrcaj su povećana potražnja za robama, poremećaji u redu plovidbe kontejnerskih brodova, nedovoljan broj lučkih radnika i vozača kamiona. Zbog toga brodovi dolaze kasnije na iskrcaj što dodatno remeti sve karike u lancu opskrbe, a cijene brodskog prijevoza su više nego ikad. Prema dostupnim podacima globalne cijene su i do 10 puta više nego prije početka pandemije. Optimistične prognoze su da bi taj trend trebao trajati do veljače 2022. godine odnosno kineske Nove godine, no neki stavovi su da ova situacija može potrajati i duže.
Situacija nije ništa bolje ni u Europi posebno u Hamburgu i Antwerpenu, dok u američkim lukama npr. iskrcaj traje tri puta duže nego u prije pandemijskom vremenu.
Poduzeća se snalaze na različite načine pa je jedna od opcija koja se koristi u zadnje vrijeme željeznica. Prema informacijama pojedinih hrvatskih tvrtki koje koriste ovu opciju, cijena je čak nešto i viša u odnosu na brod, no vrijeme dopreme je ono što je presudno. Naravno da i ova opcija ima svojih izazova (rezervacija vlaka, dostava robe i do tjedan dana prije u skladište, pretovari i sl.), no ovo je situacija kada dostupnost roba i stvaranje zaliha imaju prednost.
OVA KRIZA PRISILILA JE PODUZEĆA DA MIJENJAJU SVOJE POSLOVNE MODELE TE PRILAGOĐAVAJU SVOJE LANCE OPSKRBE TRENUTNOJ SITUACIJI NA TRŽIŠTU
INOVACIJE I SURADNJA S DOBAVLJAČIMA
Suradnja s dobavljačima posebno u vrijeme pandemije dolazi do izražaja. Pravovremene informacije o dobavljivosti roba i promjeni cijena mogu na neki način ublažiti izazove u lancu opskrbe. No u vrijeme kada su tijekovi roba poremećeni, a nedostatak roba globalni problem, poduzeća opet moraju pronalaziti nove strategije i poslovne modele. Sigurno je da će sve više do izražaja dolaziti inovacije i pronalaženje alternativnih zamjena. Stoga je suradnja sa strateškim dobavljačima ključna upravo u tom smjeru. Uloga nabave je da bude fokusirana na krajnjeg kupca i potrošača i u tom segmentu proaktivno djeluje i prema dobavljačima. Isto tako, pandemija je ukazala na rizik koji postoji pri dobavi od dobavljača koji su udaljeni tisućama kilometara.
Stoga je i zadatak nabave pronaći dobavljače koji su nam bliži. Ovaj trend je vidljiv kod pojedinih proizvođača koji sele svoje proizvodne pogone natrag u Europu. Ovo svakako može biti prilika i Hrvatskoj da bude prepoznata kao jedna od potencijalnih lokacija. Naravno, otežavajuća okolnost će svakako biti administracija i spori birokratski aparat kao prepreka u privlačenju investicija.
ŠTO NAS ONDA ČEKA DALJE?
Stručnjaci se slažu da pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 nije tipičan rizik. Ovo je situacija koja je zahvatila apsolutno cijeli svijet i sigurno dovela do promjena obrazaca ponašanja u poslovanju. Posebno su do izražaja došli poremećaji te slabosti u lancima opskrbe. Pojedini stručnjaci se slažu da će porast broja cijepljenih indirektno utjecati i na sigurnost u opskrbi. No, u međuvremenu nas još čekaju restrikcije na granicama, epidemiološke mjere na nacionalnim razinama – sve su to situacije koje uzrokuju uska grla u lancima opskrbe, prije svega u radnoj snazi.
Vrlo je nezahvalno davati prognoze što nas čeka u 2022. godini. Sigurno je da će prvi kvartal 2022. godine biti i dalje vrlo nestabilan, a što nakon toga ovisit će o eventualno novom valu pandemije. No ono što je svakako preporuka jeste da poduzeća prepoznaju slabosti i uska grla u svojem lancu opskrbe. Nužna je promjena poslovnog modela, a naglasak svakako treba biti na suradnji s dobavljačima koji djeluju agilno, stvaraju inovacije i potiču razvoj te grade partnerski odnos.
