Hrvatska logistička strategija treba biti usmjerena na šire europsko zaleđe, uz razvoj infrastrukture, usluga i investicija koje će Rijeku pozicionirati kao gateway prema srednjoj Europi
Kao članovi redakcije SCM.hr portala i magazina Ja TRGOVAC imali smo čast sudjelovati na radnom ručku u Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u Zagrebu, koji je 8. rujna organizirao veleposlanik Kraljevine Belgije William De Baets povodom posjeta Waltera Holzhammera, predstavnika Luke Antwerpen-Bruges za Austriju i Mađarsku.
U razgovoru s predstavnicima logističkog, transportnog, industrijskog i infrastrukturnog sektora bilo je riječi o ulozi Hrvatske u europskim logističkim tokovima i potencijalu sjevernog Jadrana.
Veleposlanik De Baets pritom je istaknuo Belgiju kao primjer koji Hrvatskoj može poslužiti kao svojevrsna vodilja u razvoju logističkih potencijala. Iako je riječ o relativno maloj zemlji, Belgija je zahvaljujući povezanosti i sposobnosti servisiranja velikog zaleđa izgradila snažnu logističku poziciju.
PROSTOR ZA RAZMJENU ISKUSTAVA
Veleposlanik je u svom obraćanju istaknuo kako je jedna od glavnih zadaća belgijskih diplomatskih predstavništava u inozemstvu provođenje aktivne gospodarske diplomacije, pri čemu blisko surađuju s regijama Valonijom, Flandrijom i Bruxellesom koje belgijskim kompanijama pružaju podršku kroz analize tržišta, pronalaženje odgovarajućih lokalnih partnera te povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima. Posebna se pozornost pritom posvećuje kompanijama iz strateški važnih sektora za Belgiju.
Luka Antwerpen-Bruges jedan je od najboljih primjera takve strateške važnosti. Riječ je o najvećoj belgijskoj i vodećoj europskoj luci za kontejnerski i automobilski promet te jednoj od najvećih europskih luka za generalni teret. Druga je najveća luka u Europi nakon Rotterdama, a ujedno je domaćin najvećem integriranom kemijskom klasteru u Europi.
“Ovaj susret bio je prilika za nastavak ranijih razgovora s nekim od hrvatskih sudionika, ali i za osobno povezivanje s drugim predstavnicima logističkog, transportnog i infrastrukturnog sektora. Takvi razgovori omogućuju nam da identificiramo odgovarajuće partnere, bolje razumijemo lokalni kontekst i stvorimo prostor za konkretne poslovne razgovore”, kazao je De Baets.
William De Baets: “Hrvatska u Belgiji može pronaći kvalitetnog partnera za ostvarivanje ambicije da postane logističko središte jugoistočne Europe”
PODRUČJA POTENCIJALNE SURADNJE
Govoreći o poziciji Hrvatske, De Baets je istaknuo da aktualne geopolitičke napetosti dodatno naglašavaju važnost pristupa kritičnim mineralima i energiji. Hrvatska se, prema njegovu mišljenju, sve snažnije profilira kao važan čimbenik energetske sigurnosti jugoistočne Europe, na način koji u određenoj mjeri odgovara ulozi Belgije u sjeverozapadnoj Europi.
“Belgija je razvila značajno iskustvo u području energije, uključujući offshore vjetroelektrane i zeleni vodik, ali i zahvaljujući strateškom položaju važnog plinskog čvorišta za zapadnu Europu. Povezanost Luke Antwerpen-Bruges s plinskim poljima u Sjevernom moru putem triju podmorskih plinovoda, kao i LNG terminal u Zeebruggeu, daju Belgiji važnu ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti. To je područje u kojem se nedvojbeno mogu dijeliti iskustva i znanja”, uvjeren je belgijski veleposlanik.
Kao još jedno područje potencijalne suradnje istaknuo je vojnu mobilnost, koja je posljednjih godina dobila sve veći, a u nekim aspektima i ključni značaj. Kao što Belgija ima strateški važan geografski položaj u sjeverozapadnoj Europi, tako i Hrvatska ima važnu poziciju na jugoistoku kontinenta, što otvara prostor za razmjenu iskustava i stručnih znanja.
De Baets pritom smatra da Hrvatska u Belgiji može pronaći kvalitetnog partnera za ostvarivanje ambicije da postane logističko središte jugoistočne Europe. “Iz belgijskog iskustva preporučio bih da se taj strateški cilj promatra što šire. Sam tranzit stvara relativno malo vrijednosti. Prava vrijednost logistike nalazi se u onome što se s robom događa dok se ona nalazi na vašem području, prije nego što nastavi put prema krajnjem odredištu”, poručio je.
To, dodaje, uključuje aktivnosti poput montaže, distribucije, e-commerce fulfillmenta, popravaka te tehničke i kvalitativne kontrole. Zbog toga je, prema njegovu mišljenju, od presudne važnosti razvijati snažne kapacitete multimodalnog transporta, pouzdanu željeznicu i kvalitetnu radnu snagu. Za Hrvatsku, s Rijekom kao snažnom ulaznom točkom, to prije svega znači daljnje jačanje prometnog i logističkog koridora prema srednjoj Europi.
GATEWAY ZA CEE REGIJU
U Luci Antwerpen-Bruges vide velik potencijal luka sjevernog Jadrana, što potvrđuje i rast kontejnerskog prometa posljednjih godina te aktualna ulaganja u Rijeci, Kopru i Trstu. Posebno pritom ističu Rijeku, koju ne promatraju kao konkurenciju sjevernim i zapadnim europskim lukama, već kao komplementarni gateway prema tržištima srednje i istočne Europe.
“Strateška vrijednost sjevernog Jadrana leži u stvaranju dodatnog geografskog pravca između globalnih pomorskih mreža i sve važnijih tržišta srednje i istočne Europe. Rijeka pritom ima izravan pristup CEE regiji, može pridonijeti diverzifikaciji ruta za brodare te pružiti dodatnu operativnu redundanciju između sjevernih, zapadnih i južnih europskih logističkih platformi”, rekao je Walter Holzhammer.
Prema njegovu mišljenju, cilj ne bi trebao biti preusmjeravanje cjelokupnog tereta namijenjenog srednjoj i istočnoj Europi iz sjevernih i zapadnih luka prema Jadranu. Umjesto toga, potrebno je razvijati snažniju mrežu međusobno povezanih europskih luka, što dobiva dodatnu važnost u uvjetima stalnih geopolitičkih promjena.
“Upravo u tom kontekstu sjeverni Jadran može postati potpuno funkcionalan drugi gateway sustav za srednju i istočnu Europu”, poručio je Holzhammer.
Tijekom susreta predstavio je i aktivnosti Port of Antwerp-Bruges Internationala, koji razvija međunarodna partnerstva u područjima savjetovanja, izgradnje kapaciteta, upravljanja, digitalizacije i edukacije, što može biti korisno i hrvatskim lukama.
Walter Holzhammer: Sjeverni Jadran može postati drugi gateway prema srednjoj i istočnoj Europi
POSTOJE I OGRANIČENJA
Ipak, povećanje kapaciteta terminala samo po sebi neće biti dovoljno. Kao najveće ograničenje daljnjem razvoju Holzhammer navodi povezanost s kopnenim zaleđem, pri čemu ističe nedostatak učestalih željezničkih usluga, ograničenja željezničke infrastrukture, neujednačene i neadekvatne granične procedure te nedostatak pouzdanih terminala za posljednju dionicu transporta.
Drugi važan aspekt vidi u promjenama kroz koje prolazi europsko gospodarstvo. Europa trenutačno prolazi kroz veliku industrijsku transformaciju, dok su posljednje godine pokazale koliko poremećaji mogu ugroziti funkcioniranje opskrbnih lanaca. Nakon pandemije COVID-19 uslijedili su energetska kriza i ratovi, zbog čega otpornost više nije pitanje pojedinog područja ili pojedinog logističkog pravca, već cijelog europskog ekosustava. “Luke moraju biti dio tog sustava otpornosti i sposobne poslovati 365 dana u godini kako bi pouzdano opsluživale europski kontinent”, naglasio je Holzhammer.
On pritom vidi nekoliko trendova koji potvrđuju rastuću važnost regije. Politička i operativna suradnja među zemljama sjevernog Jadrana se intenzivira, brodari povećavaju kapacitete i aktivnosti u regiji, dok se istodobno radi na rješavanju uskih grla u željezničkom prometu prema zaleđu. Kao primjere navodi ulaganje Maerska u Rijeku te povećanu aktivnost kompanija Hapag-Lloyd, CMA CGM i MSC. “Željeznička povezanost sa zaleđem trenutačno je usko grlo, a iako se na njezinu unapređenju radi, infrastrukturni projekti takve vrste zahtijevaju vrijeme. Istodobno, europska arhitektura prometnih koridora sve snažnije prepoznaje Jadran kao južni gateway prema baltičkoj regiji, što dodatno potvrđuje stratešku važnost ovog pravca”, rekao je.
Ovakav razvoj, zaključio je Holzhammer, ide u prilog konceptu komplementarnosti europskih gatewaya, u kojem sjeverni Jadran može imati važnu ulogu u stvaranju otpornije, fleksibilnije i bolje povezane europske logističke mreže.
NEKOLIKO KONKRETNIH PRIORITETA
Prema riječima Petra Šimića, predsjednika Uprave Primacošpeda i predsjednika Udruženja otpremništva i logistike Hrvatske gospodarske komore, najvažnija pouka belgijskog iskustva jest da veličina domaćeg tržišta ne mora određivati veličinu gospodarske ambicije. Hrvatska bi svoju logističku strategiju trebala graditi prema potrebama šireg europskog zaleđa, što znači da Rijeka treba razmišljati o potrebama kupaca u Budimpešti, Beču ili Bratislavi jednako ozbiljno kao o potrebama kupaca u Zagrebu. “Belgijski primjer pritom pokazuje vrijednost povezivanja luka, prometa, industrije i trgovine u funkcionalnu cjelinu. Geografski položaj predstavlja početnu prednost, ali korisnici logističkih usluga biraju pravac prema ukupnoj cijeni, pouzdanosti i vremenu dostave. Ako je pomorski put kraći, a roba zatim danima čeka na vlak ili neku proceduru, prednost na karti brzo se izgubi”, istaknuo je Šimić.
Za Hrvatsku to znači nekoliko konkretnih prioriteta: pouzdane željezničke veze sa zaleđem, redovite intermodalne servise, učinkovite i predvidljive postupke te aktivno privlačenje regionalnih distribucijskih centara. Jednako je važan zajednički nastup države, luka, prijevoznika i špeditera prema stranim korisnicima kako bi se ponudilo cjelovito rješenje od broda do krajnjeg odredišta, uz jasnu odgovornost za kvalitetu usluge.
Šimić gospodarsku diplomaciju vidi kao još jedan važan element takvog pristupa. Susret u belgijskom veleposlanstvu, rekao je, pokazuje kako povezivanje predstavnika različitih sektora može otvoriti prostor za poslovnu suradnju.
Petar Šimić: Geografski položaj imamo; sada ga moramo pretvoriti u uslugu kojoj međunarodni kupci vjeruju
VAŽNOST FUNKCIONALNE INFRASTRUKTURE
Govoreći o stvaranju veće vrijednosti oko svakog kontejnera, Šimić je upozorio da sam broj kontejnera nije dovoljan pokazatelj učinka logistike na hrvatsko gospodarstvo. “Kontejner koji samo prođe kroz Hrvatsku donosi prihod od pretovara i prijevoza, dok dodatna vrijednost nastaje ako se roba u Hrvatskoj skladišti, razvrstava, pakira, označava, dorađuje ili distribuira na više tržišta. Ambicija treba biti da međunarodne kompanije iz Hrvatske upravljaju opskrbom regije”, naglasio je.
Prema njegovu viđenju, prvi preduvjet za to je funkcionalna infrastruktura. Država mora osigurati pouzdanu željeznicu, učinkovite carinske i inspekcijske službe te raspoložive kapacitete, uz dobru organizaciju prometa i što manje zatvaranja pruga. Posebno ističe potrebu za većim brojem inspektora u Rijeci za fitosanitarne, sanitarne i veterinarske kontrole. “Država mora omogućiti da se stotine milijuna eura privatnih investicija u terminale i skladišta te milijarde eura javnog novca uloženog u željeznice zaista stave u najbolju moguću funkciju”, poručio je Šimić.
Drugu važnu skupinu čine logističke usluge i ljudi: špedicija, carinsko posredovanje i savjetovanje, upravljanje zalihama, hladni lanac i specijalizirana logistika. Domaće logističke kompanije pritom mogu imati važnu ulogu jer poznaju tržište i mogu organizirati cijeli lanac opskrbe. Digitalno povezivanje sudionika trebalo bi dodatno omogućiti da podatak prati robu, uz manje višestrukog unosa podataka i nepotrebnih čekanja.
Treći element su distribucijska i proizvodna ulaganja. Hrvatska investitorima, prema Šimiću, treba ponuditi pripremljeno zemljište, infrastrukturu, predvidljive rokove ishođenja dozvola i dostupne kadrove. Takve zone treba razvijati i u unutrašnjosti, uz kvalitetne prometne veze s Rijekom. “Zato se uspjeh hrvatske logistike, uz broj kontejnera, može mjeriti i kroz nove investicije, nova radna mjesta, poslovne aktivnosti i profite koje u Hrvatskoj stvaraju kompanije uključene u regionalne opskrbne lance”, naglasio je Petar Šimić.
VRIJEDNOST DIJALOGA
Uz Williama De Baetsa, Waltera Holzhammera i Petra Šimića, na radnom ručku sudjelovali su Ognjen Bojanac, direktor Milšped Hrvatska, Tomislav Štos, direktor lanca opskrbe u trgovačkom lancu Studenac, Marko Novaković, Branch Manager u tvrtki Comark, Ivana Barać, Business Director u tvrtki Accolade, Maroje Sabljić, direktor SCM Hrvatska i organizator konferencije SCM Forum, Damir Lončarić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Benjamin Herman, Business Development Manager u tvrtki Tanta, Zoran Starčević, direktor tvrtke cargo-partner, i Goran Pavlović, glavni urednik na portalu SCM.hr.
Razgovori poput ovog važni su jer pokazuju da se razvoj hrvatske logistike ne može promatrati samo kroz kapacitete pojedinih luka ili prometne infrastrukture, već kroz sposobnost stvaranja cjelovitog logističkog ekosustava koji povezuje Jadran sa srednjom Europom.
