Rast u sektoru cestovnog teretnog prijevoza nastavlja se unatoč brojnim izazovima, no postaje sve skuplji, tromiji i operativno složeniji. Zaključak je to konferencije „Cestovni teretni prijevoz 2030: troškovi, održivost, elektrifikacija“, održane u Hotelu Zonar u Zagrebu, u organizaciji Business Media Croatia i magazina Logistika&Prijevozi.
Konferencija je okupila stotinu sudionika – predstavnike sektora, ključnih institucija i stručnjake koji prate rad industrije. U fokusu rasprava bili su rast troškova poslovanja, sve složeniji regulatorni okvir, nedostatak vozača, zapošljavanje stranih radnika, carinski postupci, starost voznog parka, elektrifikacija te novi sustavi naplate cestarina.
Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako se sektor suočava s dubokim i međusobno povezanim promjenama. Troškovi poslovanja kontinuirano rastu, dok europski regulatorni okvir, osobito u području digitalizacije i dekarbonizacije, postaje sve složeniji.
Ivan Odrčić iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasio je četiri glavna pritiska na sektor: volatilnost cijena goriva, problem radne snage, sve brojnije regulative te poremećaje u opskrbnim lancima. Kako je istaknuo, cestovni teretni promet u svakoj većoj krizi postaje ključni amortizer poremećaja.
O carinskim postupcima i njihovoj ulozi u ubrzanju robne razmjene govorio je Bosiljko Zlopaša iz Carinske uprave Republike Hrvatske, naglasivši važnost elektroničkih carinskih deklaracija, koje se mogu podnijeti i do 30 dana prije dolaska robe na carinu.
Jedna od tema koja je izazvala najveći interes sudionika bilo je najavljeno uvođenje beskontaktnog sustava naplate na državnim cestama od 1. ožujka 2027. godine. Iako je cilj mjere preusmjeravanje teretnog prometa s lokalnih i državnih cesta na autoceste, prijevoznici su upozorili da svako povećanje cestarina dodatno smanjuje već ionako male marže.
Na konferenciji se raspravljalo i o mogućnostima optimizacije prometnog sustava. Izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek s Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je konsolidaciju pošiljki, bolju popunjenost kamiona, smanjenje praznih vožnji, automatizaciju administracije i digitalizaciju kao mjere koje mogu značajno smanjiti troškove poslovanja.
U panel raspravi o učinkovitosti sektora pod pritiskom sudjelovali su Tomislav Mihotić, Nataša Rozić iz RALU logistike, Branko Trstenjački i Darko Vukadinović iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika te Mart Dekleva iz DKV Mobilityja. Sudionici su upozorili na rast troškova goriva, cestarina i servisa, nedostatak vozača, administrativna opterećenja te potrebu za boljim planiranjem ruta, smanjenjem praznih kilometara i učinkovitijim upravljanjem flotom.
Goran Košir, voditelj tehničkog odjela iz Centra za vozila Hrvatske, izjavio je da Hrvatska ima jedan od najstarijih voznih parkova u EU. Značajan udio vozila stariji je od deset godina, a problem je posebno izražen kod kamiona i teških teretnih vozila. Uroš Debelak iz Scanie govorio je uzrocima slabog prodora električnih kamiona u vozne parkove prijevoznika i logistike, no, kaže – proces je neizbježan.
Konferencija je zaključena raspravom o digitalizaciji, elektrifikaciji i zelenoj tranziciji u cestovnom teretnom prometu, uz predstavljanje projekta Cro Libertas, novog beskontaktnog modela naplate koji će objediniti sve autoceste u zajednički sustav. Detalje projekta predstavio je Hrvoje Ordulj iz Hrvatskih autocesta, dok su Laura Biondić i Mateo Crnković iz AKD-a predstavili projekte digitalizacije usmjerene na veću sigurnost transporta robe.
Poruka konferencije jasna je: u novim tržišnim okolnostima konkurentsku prednost neće imati oni koji najbrže rastu, nego oni koji se najuspješnije prilagođavaju promjenama kroz stabilnu bazu vozača, digitalnu transformaciju i učinkovitije upravljanje troškovima.
