Zimsko izdanje Maersk Global Market Updatea za 2026., koje je objavio Hellenic Shipping News, razmatra ključne događaje koji bi u nadolazećoj godini mogli utjecati na globalne opskrbne lance.
Povratak na rutu preko Sueza
Logistička industrija intenzivno raspravlja o povratku korištenja Crvenog mora i Sueskog kanala kao glavnog koridora između Azije i Europe. Maerskova usluga MECL uspješno je prošla tim područjem 19. prosinca 2025., no potpuni povratak još je u fazi planiranja i ovisi o nastavku sigurnih uvjeta.
“Povratak na prijevoz kroz Sueski kanal doista će biti značajan za cijelu industriju te će donijeti određene poremećaje, no iskustvo i uvidi stečeni tijekom prethodnih događaja omogućit će nam da ublažimo dio poremećaja i zaštitimo opskrbne lance naših kupaca”, izjavio je Johan Sigsgaard, glavni direktor za oceanski prijevoz u Maersku. Dodao je da će ova promjena povećati volatilnost te da će razmjeri utjecaja ovisiti o brzini tranzicije.
Maersk potencijalni učinak uspoređuje s utjecajem pandemije covid-19 na opskrbne lance. Jedan od rizika jest da bi prvi brodovi koji prolaze kroz Sueski kanal i posljednji brodovi koji dolaze rutom oko Rta dobre nade mogli istovremeno stići u Europu, što bi moglo rezultirati isporukom zaliha za više mjeseci odjednom i povećanjem omjera zaliha u odnosu na prodaju. Zalihe u europodručju već su iznad prosjeka u odnosu na potražnju, što čini prekomjerno gomilanje robe realnom mogućnošću. Maersk modelira različite scenarije i surađuje s klijentima kako bi se definirale strategije za izbjegavanje prevelikih zaliha, navodi se u analizi.
Potencijalna zagušenja u Europi
Podaci o iskorištenosti luka pokazuju da su ključni europski terminali, poput Rotterdama, Hamburga i Algecirasa, tijekom ljeta 2025. radili s oko 80% kapaciteta, uz kontinuirano visoku razinu aktivnosti. Iako situacija još nije kritična, istovremeni dolazak brodova s obje rute mogao bi podići iskorištenost u zonu visokog rizika iznad 90%.
“Zagušene luke treba uzeti u obzir u scenarijima poslovnog planiranja, uz predviđanje duljih tranzitnih vremena, osiguravanje alternativnih transportnih ruta i blisku koordinaciju s prijevoznicima radi prilagodbe rokova isporuke”, navodi se u izvješću. Karsten Kildahl, glavni komercijalni direktor u Maersku, izjavio je da će “snažan fokus na izbjegavanje nenamjernog gomilanja zaliha biti prioritet za mnoge kupce uoči potpunog povratka na trans-suesku rutu”.
Maersk ističe fleksibilnost svoje mreže Gemini te kontrolu nad vlastitim brodovima i terminalima kao ključne čimbenike koji će omogućiti brže donošenje odluka i operativnu agilnost tijekom tranzicije.
Ukidanje de minimis izuzeća u Europi od 2026.
Europska unija ukinut će de minimis porezno izuzeće za uvoz robe male vrijednosti od 1. srpnja 2026., uz uvođenje paušalne naknade od tri eura po vrsti artikla. Ova mjera slijedi sličan potez u SAD-u, gdje je izuzeće u iznosu od 800 USD ukinuto u kolovozu 2025.
“Ono što smo primijetili u SAD-u nakon ukidanja de minimis izuzeća tijekom ljeta bilo je da su mnoge e-commerce tvrtke počele skladištiti robu u Sjevernoj Americi kako bi bile bliže krajnjem potrošaču i izbjegle carine. Očekujemo da će se slično dogoditi i u Europi, što će, naravno, izazvati lančane učinke na razine zaliha i same trgovinske tokove”, izjavio je Lars Karlsson, globalni voditelj Maerskova savjeta za trgovinu i carine. Također je istaknuo da se EU suočava s izazovom uvođenja složenih carinskih procedura u svim državama članicama do zadanog roka u srpnju.
Ostalo na što treba obratiti pozornost u 2026.
Među ostalim promjenama politika u 2026. ističe se rad EU-a i SAD-a na jačanju pravila o podrijetlu robe u okviru trgovinskog sporazuma, kako bi se osiguralo da koristi “pretežito” pripadaju tim gospodarstvima.
Sličan mehanizam već postoji u trgovinskim sporazumima SAD-a s Kambodžom i Malezijom, a očekuje se i u sporazumima koji su u pripremi s Tajlandom, Vijetnamom i Korejom. Uz to, trgovinski sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade u 2026. ulazi u fazu revizije i mogućih prilagodbi.