Puno puta sam već rekao da bi i Rijeka i Kopar trebali biti važniji od Rotterdama ili Hamburga i kao takvi biti pioniri u razvoju Jadrana, duboko sam u to uvjeren, naglašava Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk.
Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i mi kao Maersk želimo ga razviti kao primarni koridor opskrbnog lanca u Europu, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoeuropske koridore. Cijeli Jadran trebao bi opsluživati tržišta od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja (Mađarska, Srbija, Češka, Austrija, Slovačka i dr.), poručuje Vodopija.
Rijeka Gateway kontejnerski terminal najveća je investicija u povijesti Luke Rijeka. Kako napreduje izgradnja terminala te koji su najveći izazovi s kojima ste se dosad susretali u realizaciji investicije?
Novi kontejnerski terminal u Rijeci dobro napreduje i bit će pušten u rad sljedeće godine prema planu. Nema većih izazova kada je u pitanju izgradnje terminala. Svi smo ponosni na to što je upravo Rijeka jedan od naših važnih projekata i investicija u ovom dijelu Europe.
Nedavno ste rekli kako vam je cilj da Rijeka postane luka broj jedan na Mediteranu. Mislite li da je to ostvarivo te u kojem roku?
Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i mi kao Maersk ga želimo razviti kao primarni koridor opskrbnog lanca u Europu, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoeuropske koridore. Kažem namjerno Jadran, a ne samo Rijeka jer i Kopar vidimo kao svoju “matičnu luku” te će obje ove luke za nas igrati ključnu ulogu u pravilnom razvoju potencijala Jadranskog koridora. Puno puta sam već rekao da bi i Rijeka i Kopar trebali biti važniji od Rotterdama ili Hamburga i kao takvi biti pioniri u razvoju Jadrana, duboko sam u to uvjeren. Od potencijala do realizacije postoji mnogo koraka koje treba poduzeti i mi kao Maersk ih u velikoj mjeri činimo, ali moramo imati sve dionike koji guraju u istom smjeru. Od vitalnog je značaja pravilno strateško planiranje i ulaganja koja prate tempo razvoja, a ne da se radi o pojedinačnim fragmentiranim ulaganjima.
Luka Rijeka s ovom golemom investicijom postaje jedna od važnih ulaznih postaja za cijelu srednju Europu. Za koje je zemlje razvoj luke Rijeka najznačajniji? Je li to Austrija čija je delegacija u lipnju posjetila Luku Rijeka?
Kao što je spomenuto, integrirani lanac opskrbe kao što je Rijeka promatramo kao jedan dio naše integrirane logističke priče. Cijeli Jadran trebao bi opsluživati tržišta od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja (Mađarska, Srbija, Češka, Austrija, Slovačka i dr.) kada su u pitanju izravne isporuke robe. Kada je riječ o složenijoj distribuciji, Rijeka i Kopar bi trebali služiti čak i šire od gore navedenog.
Kako bi se svi ovi potencijali i realizirali ključan je razvoj prometne infrastrukture. Kako gledate na ovaj aspekt? Poglavito kada je riječ o željeznici jer cestovni prijevoz nema dostatan kapacitet.
Uvijek se spominje željeznica kao usko grlo i da se ne krećemo dovoljno brzo u razvoju. Dobro je imati uređene ceste, ali nećemo ovdje dovoditi teret koji se onda prevozi cestom. Ako ne ubrzamo razvoj željezničke infrastrukture, svi gore navedeni potencijali Rijeke (ili Jadrana) neće biti iskorišteni i velika prilika za Republiku Hrvatsku bit će propuštena. Trenutačno razvoj željeznice ne prati tempo koji je potreban.
Prije godinu dana Maersk je otvorio svoje prvo skladište u Hrvatskoj. Kako ste zadovoljni dosadašnjim skladišnim operacijama u Hrvatskoj i tko su vam glavni klijenti?
Skladište u Rijeci dio je našeg cjelokupnog integriranog razvoja opskrbnog lanca i iz tog skladišta opslužujemo kupce od Gibraltara do Turske. Glavni kupci nikada nisu razmišljali niti znali za Rijeku (čak i Jadran) nego su vjerovali našoj integriranoj priči. Naši kupci (glavni su Puma i Marks & Spencer) vrlo su zadovoljni postavljenim sustavom, radom i uslugom koju im pružamo pa smo stoga i mi vrlo zadovoljni ulaganjem u taj objekt.
U kojoj je mjeri izazovno naći radnike, kako za poslove u sklopu terminala, tako i kada je riječ o poslovanju skladišta. Kakva je suradnja s obrazovnim ustanovama i državnim institucijama općenito po tom i drugim pitanjima?
Za sada se ne može reći da smo imali velikih problema pri zapošljavanju ljudi. Mislim da je vrlo važno imati standarde kao poslodavac, a to nije samo plaća, nego ukupni uvjeti za rad i onda se može pronaći stručna radna snaga. Svi se nadamo da će sve više ulaganja i razvoja također privući naše ljude da se vrate i rade u Hrvatskoj.
