Cijenu sporosti u pripremi investicijskih projekta u prometnom sektoru najviše plaćaju građani u sigurnosnom i ekonomskom pogledu, stoga je dužnost svih koji djeluju u tom segmentu raditi na njihovoj boljoj pripremi, istaknuto je na 13. kongresu Hrvatskog društva za ceste i željeznice “Via Vita”, koji je u ponedjeljak otvoren u Rovinju.
“Realizacija svake nove ceste i željeznice počinje idejom, a zatim slijede godine rada, promišljanja, odluka, preuzimanja odgovornosti pa sve do završetka projekta. Stoga, cijenu sporosti u pripremi projekta plaćamo svi, a najviše naši građani kako u sigurnosnom tako i u ekonomskom pogledu”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir obraćajući se sudionicima skupa.
Dodao je kako je dužnosti svih koji djeluju u toj gospodarskoj grani skratiti to čekanje boljom pripremom i jasnim odlukama jer, kako je naveo “projekti moraju biti kvalitetniji, moraju brže biti spremni za realizaciju dok stručni rad mora biti primjereno vrednovan”.
“Odgovornost za kvalitetu i rokove mora imati jasno ime i prezime. Građani imaju pravo znati zašto nešto radimo, koliko je to novca i kad će biti gotovo. Na toj jasnoći i osnovi počiva autoritet naše struke”, poručio je Budimir.
Ulaganja u željeznicu već premašila 1,7 mlrd eura
Ustvrdivši kako je cestovna infrastruktura i dalje područje snažnog investicijskog zamaha, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek podsjetio je kako je pri završetku projekt Istarskog ipsilona odnosno čvora Matulji, čime će se omogućiti spajanje ipsilona u punom profilu s mrežom autocesta pod upravljanjem Hrvatskih autocesta. Najavio je i da je u pripremi i projekt istarskog iksa, kojim se planira povezivanje istočnog dijela Istre s istarskim ipsilonom. Osim toga, naveo je on, nastavlja se i s realizacijom autoceste A7 prema Žutoj Lokvi.
“Brojne druge prometnice nalaze se u fazi projektiranja i pripreme, a ulažemo i u modernizaciju sustava naplate cestarine odnosno uvođenja sustava elektroničke naplate cestarine na autocestama diljem Hrvatske”, istaknuo je Tušek, dodavši kako je željeznica sektor “sektor u kojem nas čeka najveći iskorak”. U prilog tomu naglasio je kako vrijednost ulaganja u željezničke projekte već sada premašuje 1,7 milijardi eura, s time da se u sljedećih deset godina u modernizaciju željezničke infrastrukture planira uložiti više od šest milijardi eura.
Nakon svečanog otvaranja kongresa koji je okupio više od 400 prometnih stručnjaka te predstavnike cestovnih i željezničkih tvrtki, izvođače i projektante održane su dvije panel rasprave pod nazivom “Infrastruktura kao temelj razvoja” i “Gradovi koji rastu: promet, turizam i infrastruktura”. Inače, poseban naglasak ovogodišnjeg kongresa bit će, između ostaloga, na održivosti, digitalnoj transformaciji, sigurnosti prometa, kao i na upravljanju infrastrukturom, otpornosti prometnih mreža na klimatske promjene te primjeni novih tehnologija u planiranju, projektiranju, građenju i održavanju prometne infrastrukture. (Hina)
