Novi podaci Eurostata pokazuju kontinuirani pad udjela željeznice u unutarnjem teretnom prometu diljem Europske unije.
Naime, u 2023. godini udio tona-kilometara tereta prevezenih željeznicom na razini cijele EU pao je na 16,9%, s 18,9% u 2018. i 19,1% u 2012. Unutarnji plovni putovi također su se smanjili, na 5,0% u 2023. s 5,8% u 2018., izvještava Railmarket.
Kombinirani udio željeznice i unutarnjih plovnih putova u teretnom prometu diljem EU-a pao je s 24,7% u 2018. na 21,9% u 2023. S druge strane, cestovni promet povećao se za isti postotak, što ukazuje na to da ovaj vid prijevoza oduzima volumen željezničkom i vodenom prometu.
5 zemalja s rastućim udjelom teretnog željezničkog prometa (2018. – 2023.)
Mali broj zemalja povećao je svoj udio tereta prevezenog željeznicom i unutarnjim plovnim putovima između 2018. i 2023.:
Bugarska: s 47,4% na 52,2%
Rumunjska: s 49,2% na 53,5%
Litva: s 42,8% na 44,6%
Latvija: sa 67,8% na 71,5%
Slovačka: s 41,6% na 43,2%
Ova povećanja koncentrirana su uglavnom u srednjoj i istočnoj Europi, s Latvijom koja ima najveći ukupni udio.
6 zemalja sa stabilnom ili marginalnom promjenom
Nekoliko zemalja zabilježilo je samo minimalne promjene, ostajući relativno stabilne:
Austrija: s 34,3% na 34,8%
Slovenija: s 32,9% na 33,2%
Njemačka: s 28,4% na 28,1%
Švedska: s 34,2% na 33,6%
Mađarska: s 30,8% na 30,1%
Hrvatska: s 28,4% na 27,8%
11 zemalja sa smanjenim udjelom željeznice
Većina zemalja EU-a zabilježila je smanjenje korištenja željeznice i unutarnjih plovnih putova za teretni promet tijekom petogodišnjeg razdoblja:
Nizozemska: s 47,1% na 45,9%
Češka: s 25,2% na 23,1%
Poljska: s 25,4% na 24,0%
Belgija: s 26,3% na 24,7%
Portugal: s 14,6% na 13,6%
Italija: s 13,7% na 12,4%
Francuska: s 12,2% na 10,9%
Danska: s 11,9% na 10,1%
Španjolska: sa 6,3% na 5,1%
Grčka: s 2,6% na 1,6%
Norveška: s 15,7% na 13,7%
5 zemalja s najvećim padom u teretnom željezničkom prometu
Najizraženiji padovi zabilježeni su u:
Estoniji: s 48,2% na 21,0% (-27,2 postotna boda)
Luksemburgu: s 15,4% na 9,2%
Irskoj: s 1,5% na 0,7%
Finskoj: s 25,4% na 20,6%
Švicarskoj: s 36,0% na 32,3%
Estonija se ističe s najoštrijim padom udjela željezničkog teretnog prometa, koji je više nego prepolovljen u tom razdoblju. To se može pripisati ruskim sankcijama i prekidu prijevoza koji je bio okosnica estonskog željezničkog teretnog prometa prije početka rata u Ukrajini.