Povodom velike investicije u svoje logističke kapacitete koju su nedavno realizirali, kako će se to odraziti na strateške planove koji uključuju nastavak ekspanzije maloprodajne mreže te drugim aktualnim temama razgovarali smo s Ivicom Perišom, direktorom Sektora logistike u Pevexu
Niska plovnost Panamskog kanala, sve snažniji uragani u Americi i tajfuni u Kini, poplave u Indiji i Brazilu, uz sve scenarije koji trenutno nisu vidljivi utječu i utjecat će na opskrbne lance, što znači da će poslovi u logistici i opskrbnom lancu biti atraktivni i traženi, ali i vrlo radno intenzivni i zahtjevni za sve razine, smatra Periša.
Nedavno ste otvorili svoje centralno skladište na zagrebačkom Jankomiru. Što ovaj objekt znači za poslovanje Pevexa i stratešku ekspanziju tvrtke?
Pevex Centralno skladište znači snagu i podršku daljnjem poslovanju i širenju, kao i otpornost na sve prisutnije globalne anomalije. Centralnim skladištem postižemo objedinjavanje širokog asortimana artikala na jednom mjestu i bolje koristimo transportne kapacitete prema našim prodajnim centrima. Dodatno, centralnim skladištem omogućujemo vlastite uvoze roba direktno iz tvornica, kao i razvoj Pevex robnih marki.
Zašto ste za svoje centralno skladište izabrali upravo lokaciju u zapadnom dijelu Zagreba?
Zapadni dio Zagreba odabran je zbog dostupnosti radne snage, jako dobre prometne povezanosti kako za tokove ljudi, tako i za tokove roba, brz pristup obilaznici i autoputu, a sama mikrolokacija je odabrana ciljano kako bi usko povezali centralno skladište s najvećim prodanim centrom Pevex Jankomir. Također, na zračnoj udaljenosti manjoj od 2 km nalaze se Robni terminali Jankomir i Carinska ispostava, koji olakšavaju poslovanje s trećim zemljama.
“Kada realiziramo naše strateške planove u Hrvatskoj, planiramo iskorak na inozemna tržišta”
Koliki je kapacitet novog skladišta te kako ste financirali ovo ulaganje?
Kapacitet centralnog skladišta je veći od 15.000 četvornih metara i ima više od 17.000 paletnih pozicija. Financiranje je provedeno vlastitim sredstvima, uz napomenu da investicija od 15 milijuna eura ne uključuje trošak zemljišta koje je kupljeno u prijašnjim investicijskim ciklusima.
Koliko prodajnih objekata imate u ovom trenutku te u kojim gradovima planirate nova otvorenja?
Trenutno imamo 29 prodajnih centara u 25 gradova Republike Hrvatske. Uskoro ćemo dodati nova dva prodajna centra našoj maloprodajnoj mreži čime ćemo se povećati na 31 prodajni centar prisutnih u 27 gradova. Planova je puno, trenutno smo na jako dobrom valu koji se planira ostvariti dugoročno, no od onih koje u ovom trenutku možemo komunicirati za Republiku Hrvatsku svakako su dolazak Pevexa u Gospić, Đakovo te Dugopolje. Naravno, u planu su i još neki gradovi, a kada realiziramo naše strateške planove u Hrvatskoj, planiramo iskorak na inozemna tržišta.
Možete li nam reći koliko artikala nudite u svojoj maloprodaji te koje su vam ključne kategorije?
S gotovo 65.000 artikala, ali i sezonalnosti koje je dio cjelogodišnjeg poslovanja, nije moguće izdvojiti neki određeni. Možda možemo reći da smo između ostalog, tržišno dominantni i u segmentu Elektronika i Kućanski uređaji gdje se neki artikli iz tih grupa prodaju najviše u Pevexu. Mi smo sastavni dio svakog doma u Hrvatskoj jer gotovo svako kućanstvo ima barem jedan proizvod kupljen kod nas. Na tome smo zahvalni našim kupcima i dobavljačima.
U kojoj mjeri vam je značajna online prodaja te kako se odvija dostava narudžbi s Pevex webshopa?
Online prodaja je stabilan i neizostavan kanal prodaje u Pevexu koji svake godine raste količinski i vrijednosno. Primopredaja robe se odvija kako kroz dostavu na željenu adresu, tako i kroz “Click&collect” uslugu prikupljanja kupljene robe u nekom od naših dobro pozicioniranih prodajnih centara diljem RH. Usluga dostave se povjerava vanjskim dostavljačima kojima je to “core business” i koji imaju vrlo jaku transportnu mrežu s velikim brojem dostavljača i vozila za dostavu.
U čemu je razlika između vaše dostave i usluge koju nude kurirske službe?
Kurirske službe nude dostavu do adrese ili najbližem prikupnom mjestu i rade to jako dobro, no usluga koju nudi Pevex je personalizirana i u fokusu ima zadovoljstvo kupca prema kupčevim potrebama. Ključ Pevex dostave je u dodatnim aktivnostima koje nudimo kupcima, uzimajući u obzir njihovo slobodno vrijeme, žurne potrebe ili zdravstveno stanje. Za početak dostavu nudimo prema cjeniku koji se obračunava prema zračnoj udaljenosti tj. radijusu udaljenosti od prodajnog centra u kojem je kupljena roba. Nadalje, nudimo kupcima opciju unosa u objekt, nagrađujemo kupce našeg programa vjernosti (Pevex Klub) besplatnom dostavom iznad određenog iznosa, nudimo i odvoz električnih i elektroničkih artikala od kupca što jako cijene kupci starije životne dobi. Dostavu odrađuju naši dostavljači, s Pevex dostavnim vozilom, a primjedbe na dostavu robe i oštećenja se rješavaju direktno s dostavljačima i/ili zaposlenicima prodajnog centra. Fokus je uvijek na zadovoljnom kupcu što potvrđuje jako velik broj uspješnih Pevex dostava godišnje.
“Zbog snažne informatizacije i digitalizacije poslovi u logistici dobivaju atraktivnost i postaju zahtjevniji na svim razinama”
Koliko djelatnika imate u ovom trenutku u cijelom sustavu Pevexa, a koliko je od njih angažirano u okvira vaših logističkih operacija?
Pevex trenutno zapošljava oko 2.500 zaposlenika, od kojih značajan postotak radi u logističkih operacijama.
U analizama trendova u sektoru lanca opskrbe najviše se govori o zadovoljstvu kupaca i važnosti digitalizacije. Kako se to sve odražava na razinu rada u logistici? Je li posao u logistici atraktivan?
Digitalizacija je sveprisutna i mladima je to način života, dok se svi ostali moraju svakodnevno prilagođavati i koristiti ju. Famozni “klik” na privatnim računalima ili nekom prijenosnom uređaju (mobitel, tablet, laptop) se može odraditi vrlo brzo, kao što se to radi i na blagajnama u Pevex prodajnim centrima, no u pozadini to znači da netko mora provjeriti tu narudžbu, provjeravati i održavati zalihu, pratiti stanje robe, iskomisionirati naručenu robu, spakirati ju u adekvatno pakiranje ili na adekvatan način i poslati na dostavu – vlastitu, vanjsku ili ju predati kupcu na skladištu. Pevex koristi različite digitalne sustave svakodnevno. Zbog snažne informatizacije i digitalizacije poslovi u logistici dobivaju atraktivnost i postaju zahtjevniji na svim razinama, što ide ruku pod ruku s podizanjem očekivanja u logistici koja se fokusiraju na točnost i brzinu, odnosno općenitu efikasnost.
Logistika je postala multidisciplinarna djelatnost jer se osim standardnih logističkih operacija mora voditi računa i o psihologiji potrošača te pratiti makroekonomska i geopolitička kretanja. Kako vi kao menadžer gledate na ovakav holistički pristup koji je potreban u današnjem logističkom poslovanju?
Posljednjih godina se, uslijed covida, rata u Ukrajini, poremećaja u pomorskom transportu, važnost i pozicija opskrbnog lanca i logistike drastično promijenila, a ono u što možemo biti sigurni u budućnosti je nastavak neizvjesnosti. Tko se bolje za tu neizvjesnost pripremi, taj će biti uspješniji. Logističke operacije su dobile stratešku notu i Pevex tome tako pristupa već duži niz godina. Uz praćenje makroekonomskih i geopolitičkih kretanja, sustav mora biti brz u preoblikovanju i zaokretima kako bi roba kupcima bila dostupna, a cijena pristupačna. Anomalije koje su svijet zadesile zadnjih nekoliko godina su se pokazale kao trening za buduće situacije i svatko tko se bavi nabavom i logistikom na to mora biti spreman.
“Rijeka Gateway je definitivno strateški projekt za RH, ali i za sve hrvatske kompanije koje djeluju globalno”
Kako na vaše poslovanje utječu prekidi opskrbe kroz Crveno more te koliko će vam jačanje kapaciteta kroz kontejnerski terminal Rijeka Gateway ubrzati proces transporta robe?
Produljenja plovidbe brodova nikome ne odgovaraju, ponajviše kada u počecima nismo znali koliko će trajati period obilaska oko Rta dobre nade i trajanje pojedinačne plovidbe. Prilagodili smo se i funkcioniramo, uz dodatne troškove i produljene isporuke, kao i povećanje sigurnosne zalihe u skladištima. Rijeka Gateway je definitivno strateški projekt za RH, ali i za sve hrvatske kompanije koje djeluju globalno. Osobno sam jako sretan zbog ovog projekta jer Hrvatska tim terminalom postaje važno čvorište ne samo za regiju, nego i za jug Europske unije. Količine dopremljenih kontejnera će se multiplicirati, a to znači da će vrijeme plovidbe kontejnerskih brodova zasigurno smanjiti (uz pretpostavku završetka napada na Crvenom moru) i time olakšati logističke procese za sve tvrtke u Hrvatskoj, a time i za Pevex. Posljedično će se, uz Rijeka Gateway, morati ubrzano modernizirati željeznička mreža u Hrvatskoj jer će se količine tereta uvećati sukladno povećanju uplovljavanja brodova i cestovni kapaciteti više neće biti dovoljni ili dovoljno brzi.
Nedavno ste spomenuli kako je logistička paradigma just in time u današnje vrijeme reformulirana u just in case. Pojasnite nam ovu promjenu i kako to utječe na logističke procese?
Tko je isprobao stres principa “just in time” proteklih par godina, ne pruža otpor na princip “just in case”, posebice za strateške artikle. Princip rada “just in time” (JIT) je osmišljen kako bi se smanjile zalihe, a proizvodi stigli do kupca “točno na vrijeme”, malo prije nego što se potroše i samo u potrebnim količinama. Time se smanjuje ili čak eliminira potreba za skladištenjem. Zvuči idealno, ali u idealnom okruženju.
JIT se bazira na pouzdanosti dobavljača ili pouzdanosti opskrbnog lanca, lokalnog ili globalnog, uključujući dobavljače i logistiku. Upravo je ova zadnja rečenica prouzročila testiranje opravdanosti principa “just in time”.
Suprotno tome, “just in case” (JIC) se koristi kako bi se izbjeglo nestanak zaliha zbog nemogućnosti dopreme robe, a time i gubitak konkurentnosti, prihoda i u krajnosti kupaca.
Poučeni pandemijom, globalnim nedostatkom čipova, nasukavanjem broda u Sueskom kanalu, rastom cijene plina, geopolitičkim tenzijama Kina/Amerika/Tajvan, zatim eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, uz rat Ukrajina/Rusija koji ulazi u treću godinu suočeni smo s činjenicom da se poremećaji nastavljaju tijekom vremena, nažalost češće nego što bismo željeli. Ključ preživljavanja je u držanju veće količine ključnih zaliha, održavanju partnerskih odnosa s dobavljačima i pružateljima usluga, uvođenje alternativnih vrsta robe postojećih dobavljača, ali i uvođenje novih dobavljača istovjetnih ili alternativnih vrsta robe u sustav.
Zalihe donose sigurnost kupcu, kao i rast dobavljaču, no predstavljaju i rizik koji je obostrani problem dugoročno i tako mu treba pristupiti. Nažalost, za preživljavanje kompanija nužno je sagledavati scenarije i kontinuirano raditi na što većem broju opcija. Niska plovnost Panamskog kanala, sve snažniji uragani u Americi i tajfuni u Kini, poplave u Indiji i Brazilu, uz sve scenarije koji trenutno nisu vidljivi utječu i utjecat će na opskrbne lance, što znači da će poslovi u logistici i opskrbnom lancu biti atraktivni i traženi, ali i vrlo radno intenzivni i zahtjevni za sve razine.