Valencia i Bremerhaven zabilježili su dvoznamenkasti rast, dok se Pirej suočio s velikim padom
Europske kontejnerske luke doživjele su značajan oporavak u prvoj polovici 2024., a nekoliko vodećih luka ostvarilo je snažan međugodišnji rast. Prema Theu Notteboomu, pomorskom ekonomistu i sudirektoru PortEconomicsa, sedam od 15 najvećih EU luka zabilježilo je dvoznamenkasti rast, preokrenuvši pad prometa zabilježen u 2023. godini. Portugalska luka Sines, španjolska Valencia i Barcelona, francuski kompleks HAROPA, Njemački Bremerhaven, talijanski Gioia Tauro i poljski Gdansk zabilježili su značajan porast volumena, piše Supply Chain 24/7.
Rotterdam je zadržao mjesto najveće europske kontejnerske luke s malim povećanjem prometa od 2,2%. Antwerpen-Bruges bio je blizu s rastom od 4,1%, čime se smanjio jaz između prve dvije luke. Hamburg, treća po veličini luka, zabilježio je male promjene, s blagim padom od 0,3%.
Nasuprot tome, grčka luka Pirej borila se sa smanjenjem prometa od 12,9% zbog tekuće krize na Crvenom moru i manjeg broja brodova koji prolaze kroz Sueski kanal. Ovaj pad stavlja Pirej u opasnost od daljnjeg pada u poretku, budući da se očekuje kako će ga luke poput Valencije, Bremerhavena i Algecirasa nadmašiti do kraja godine i možebitno pogurnuti na sedmo mjesto.
Luke u regijama zapadnog Sredozemlja i Atlantika zabilježile su snažan rast, zahvaljujući novim brodskim rutama koje su izbjegavale Sueski kanal. Bremerhaven je doživio porast od 12,8%, a HAROPA se vratila s porastom od 16% nakon pada u 2023. Gdanjsk je također nastavio rasti, jačajući svoju poziciju vodeće kontejnerske luke u Baltičkom moru.
Notteboom predviđa daljnje promjene na ljestvici do kraja 2024., pri čemu se očekuje da će Valencia postati četvrta najveća luka u EU-u, nadmašivši Pirej. Također se predviđa da će se HAROPA popeti na deseto mjesto. Stalna volatilnost u kontejnerskom prometu naglašava dinamičnu i nepredvidivu prirodu europskog lučkog sektora, pod utjecajem geopolitičkih promjena i promjenjivih obrazaca prijevoza.
