Europski cestovni teretni promet suočava se s težim operativnim okruženjem u 2026. nego što su mnogi u industriji očekivali prije samo nekoliko mjeseci.
Novi izvještaj Međunarodne organizacije cestovnog prijevoza (IRU) kaže da viši troškovi dizela, sve veći nedostatak vozača, sporija obnova voznog parka i sve veći poremećaji u trgovini zajedno čine tržište nestabilnijim i skupljim za prijevoznike, javlja Trans.info.
Prije najnovijeg geopolitičkog šoka, očekivalo se da će se obujam cestovnog teretnog prometa u EU nastaviti umjereno oporavljati u 2026. i 2027. Međutim, IRU tvrdi da je izbijanje rata u Iranu 28. veljače 2026., zajedno s eskalacijom globalnih trgovinskih napetosti, promijenilo izglede i učinilo kratkoročna predviđanja daleko manje pouzdanima.
Prema izvješću, cijene goriva porasle su za oko 20% diljem EU-a u tjednima nakon izbijanja rata, što je naglo povećalo operativne troškove za prijevoznike koji već rade s niskim maržama. IRU dodaje da se to događa istovremeno s rekonfiguracijom lanaca opskrbe i preusmjeravanjem trgovinskih tokova, stvarajući fragmentiranije tržište na kojem neki koridori mogu dobiti promet, dok su drugi pod pritiskom.
U izvješću se dodaje da je IRU-ovo praćenje sredinom ožujka pokazalo porast cijena dizela u EU od 20%, s najvećim porastom zabilježenim u Španjolskoj, dok je Irska imala najvišu cijenu na benzinskim crpkama od 2,3 eura po litri. Također se napominje da je dizel već premašio 2 eura po litri u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj.
Troškovi rastu iz nekoliko smjerova
IRU tvrdi da trenutni pritisak nije samo na gorivo. Kaže da će nekoliko regulatornih promjena EU-a koje bi trebale biti donesene u nadolazećim godinama vjerojatno poskupiti rad dizelskih kamiona, uključujući proširenje ETS2 na cestovni prijevoz, širenje naplate cestarine na temelju CO2 u okviru Eurovinjete i strože standarde CO2 za teška vozila.
Izvješće navodi da će ETS2, sustav koji pokriva emisije iz cestovnog prometa i koji je trenutno planiran za 2028. godinu, učinkovito ugraditi trošak ugljika u fosilna goriva koja se koriste u cestovnom prijevozu. IRU piše da bi cijena ETS2 od 50-100 eura po toni CO2 mogla podići cijene dizela na benzinskim postajama za oko 10%, dok neke projekcije ukazuju na mnogo veće cijene ugljika krajem desetljeća.
Istodobno, u izvješću se navodi da bi Nizozemska i Rumunjska trebale uvesti promjene u naplati povezane s Eurovinjetom 2026. godine, dok se očekuje da će druge zemlje slijediti taj primjer u nadolazećim godinama. Po mišljenju IRU-a, ovi će događaji povećati ukupne troškove vlasništva dizelskih voznih parkova i ojačati ekonomske argumente za alternative s nižim emisijama, iako je korištenje kamiona s nultom emisijom i dalje neravnomjerno diljem Europe.
Kapacitet je još jedna briga. IRU kaže da su registracije novih kamiona u EU-u pale za 6% u 2025. u usporedbi s 2024., što ukazuje na sporiju obnovu voznog parka u vrijeme kada se i operateri bore s popunjavanjem radnih mjesta vozača. Preliminarni rezultati godišnjeg istraživanja IRU-a o nedostatku vozača pokazuju da je 12,1% vozačkih mjesta bilo nepopunjeno u 2025. godini, s posebno izraženim nedostatkom u istočnim zemljama EU-a, a također i visokim u Njemačkoj i Španjolskoj.
U izvješću se dodaje da su ugovorne cijene premašile spot cijene krajem 2025., što IRU tumači kao znak da su se brodari preusmjeravali na osiguranje kapaciteta na dulja razdoblja jer je rasla zabrinutost zbog buduće dostupnosti.
Premještanje u trgovini moglo bi preoblikovati teretne koridore
Uz troškove energije, IRU također ukazuje na rastući pritisak na vanjsku trgovinu. Izvješće navodi da SAD i Kina zajedno čine veliki udio vanjske trgovine EU-a te da se očekuje da će nove američke carinske mjere posebno opteretiti izvozno orijentirane industrijske koridore, posebno one povezane sa strojevima i kemikalijama.
IRU kaže da su kemikalije i strojevi bili dva glavna pokretača trgovinskog viška EU-a u 2024., ali su oba uvelike izložena američkom tržištu. Napominje se da SAD čini oko 21% izvoza strojeva i transportne opreme EU-a i 31% izvoza kemikalija, što koridore vezane uz te sektore čini ranjivima ako potražnja SAD-a oslabi pod višim carinama.
Izvješće također upozorava da bi preusmjeravanje trgovine moglo dovesti više kineske robe u Europu, povećavajući konkurentski pritisak na proizvođače iz EU-a i potencijalno preoblikujući tokove tereta unutar bloka. Prema IRU-u, rezultat će vjerojatno biti veća divergencija između koridora, a ne jedan jedinstveni trend na cijelom europskom tržištu cestovnog teretnog prometa.
Unatoč tim pritiscima, izvješće pokazuje da se tržište umjereno oporavilo u 2024. Diljem EU-a, Norveške, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, volumen cestovnog teretnog prometa porastao je za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu na 2,08 bilijuna tona-kilometara, što 2024. čini trećom najjačom godinom u povijesti, čak i ako je još uvijek ispod vrhunca nakon pandemije.
IRU također napominje da operativna učinkovitost ostaje jedna od rijetkih poluga koje operateri još uvijek mogu izravno kontrolirati. Izvješće navodi da su prazne vožnje u EU-u pale na oko 20%, prosječni korisni tereti stabilizirali su se na otprilike 14,3 tone po vožnji s punim teretom, a intenzitet goriva po toni-kilometru poboljšao se u posljednjem desetljeću.
