U organizaciji medijske kuće Business Media Croatia, izdavača magazina Logistika&Prijevozi, u Opatiji je 20. i 21. listopada održana dvodnevna međunarodna konferencija Suvremena logistika, management i lanci opskrbe.
Opatija – s pogledom na Rijeku, izabrana je kao mjesto održavanja Konferencije zbog skorašnjeg otvorenja Rijeke Gatewaya, „još jednih vrata za razvoj hrvatske logistike i transporta“, kako je to u pozdravnom govoru istaknula glavna urednica magazina Đurđica Klancir. „Hrvatska je već upisana kao važno logističko središte, a brojne logističke i transportne tvrtke ostvaruju iznimne rezultate. Ali Rijeka Gateway nesumnjivo donosi novi zamah i želja je da se na konferenciji govori o mogućnostima razvoja, ali i problemima koji koče taj razvoj”, istaknula je Klancir.
Sudionike Konferencije, koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, Hrvatske udruge poslodavaca i Lučke uprave Rijeka, pozdravio je i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Butković je rekao kako je ovo izuzetno aktualna tema s obzirom na vrijeme u kojem živimo, promjene u globalnim lancima opskrbe u uvjetima geopolitičkih izazova te je istaknuo kako bez logističke i transportne industrije nema svjetskog slobodnog tržišta. Naglasio je važnost velikih ulaganja u prometnu, lučku i cestovnu infrastrukturu te najavio nastavak kapitalnih projekata, kao što je izgradnja trećeg kraka autoceste do Bosiljeva, skoro uvođenje beskontaktnog sustava naplate kako bi se osigurala bolja protočnost prometa na toj i inače najfrekventnijoj dionici autoceste od Rijeke do Zagreba.
“Završetkom izgradnje i početkom rada Zagrebačke obale u riječkoj luci imat ćemo veliko povećanje broja novih kamiona na autocesti i zato je nužno izgraditi treću traku. Projektiranje je već u poodmakloj fazi i vjerujem da ćemo brzo moći najaviti i početak gradnje, rekao je Butković. Poručio je da je u sljedećih 10 godina u vrhu prioriteta željeznička infrastruktura, točnije projekt nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, što je „zahtjevan projekt procijenjene vrijednosti od tri milijarde eura“.
Jedno od uvodnih izlaganja prvog dana konferencije održao je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, na temu Transformacija riječke luke – Nova vrata Europe, u kojoj je posebnu pozornost posvetio razvoju prometa kontejnerima pa se tako mogao čuti podatak da je 1971., na samom početku kontejnerizacije, u Rijeci bilo prekrcano svega 500 TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), dok će ih do kraja ove godine na dva terminala biti prekrcano oko 500 tisuća.
Uz podsjećanje na brojne važne momente u dosadašnjem razvoju luke, Vukorepa je najavio i niz novih, poput izgradnje novog višenamjenskog terminala na Praškom pristaništu, ugradnju opreme za čisti prekrcaj žitarica na silosu, zeleno i održivo upravljanje otpadnim vodama na terminalu za stoku Bršica, a kruna svih tih projekata bit će izgradnja novog kontejnerskog terminala na otoku Krku do 2035. godine.
U idućih 10 godina bit će završena sva preostala cestovna, željeznička i lučka infrastruktura u Hrvatskoj. Tada će riječka luka imati kapacitet veći od pet milijuna TEU-a, a to znači da će ući u top 10 najvećih kontejnerskih luka u Europi, rekao je Vukorepa.
Sudionike konferencije pozdravio je i Tadej Pojbič, član Upravnog odbora Slovenskog logističkog udruženja i direktor opskrbnog lanca Ljubljanskih mlekarni te poručio kako „logistika povezuje sve, ali zapravo sve povezuju ljudi“. Dodao je kako je povjerenje, suradnja te dijeljenje znanja ono što okuplja više od 300 članica i članova njihova logističkog udruženja. Istaknuo je i važnost suradnje Hrvatske i Slovenije, čija je trgovinska razmjena dosegnula iznos od 7,5 milijardi eura naglasivši kako itekako ima prostora za daljnji rast.
O važnosti suradnje susjednih država u svom pozdravnom obraćanju govorio je i Jürgen Mandl, predsjednik Gospodarske komore Koruške koji je istaknuo da je dobra prometna povezanost važna karika te suradnje.
O utjecaju globalnih kriza na pomorske rute i preusmjeravanje tokova roba govorio je Ivan Odorčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca. Poseban naglasak dao je na pomorski promet, budući da se čak 80 posto svjetske trgovine odvija morem. Na tim pomorskim rutama pet je ključnih točaka – Hormuški prolaz, Sueski kanal, Bospor, Malajski prolaz, Panamski kanal.
Rekao je kako je upravo tih pet prolaza odgovorno za to kako će izgledati opskrbni lanci, kada će i po kojoj cijeni roba stići do svojih odredišta. Okolnosti zadnjih godina pokazuju da globalni lanci opskrbe postaju sve nesigurniji i izloženiji šokovima.
Prvi radni dan konferencije završen je panel raspravom o ulozi jadranskih luka u novom logističkom preslagivanju Europe u kojem su sudjelovali Tomislav Rosandić, član Uprave Rijeka Gatewaya, Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, i Matej Kutle, voditelj odjela prodaje Luke Split.
Rosandić je, među ostalim, rekao da je novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali započeo s radom početkom rujna ove godine i da očekuju već osmi brod. Terminal zapošljava 260 radnika, a u planu je da taj broj prijeđe i 300. U sadašnjoj fazi kapacitet terminala je 650.000 TEU-a, a nastavkom ulaganja, u drugoj fazi, kapaciteti će prijeći milijun TEU jedinica.
Vukorepa je dodao da je od početka tog najvećeg projekta izgradnje novog kontejnerskog terminala bio optimist, a činjenica da su dobili koncesionara u jednoj od najvećih svjetskih brodarskih grupacija, Maersku, govori da je taj optimizam bio opravdan. U pripremi su već novi strateški projekti, kontejnerski terminal na Krku, što je projekt koji će pratiti i izgradnja drugog mosta te dovođenje željeznice na otok, za što su već počele pripreme i dogovori s Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama. Ključni dio tog projekta je i izgradnja tunela od budućeg terminala do mosta Krk.
Kutle je govorio o razvojnim planovima Luke Split, a posebno je naglasio da bi prometna povezanost Luke Split bila značajno kvalitetnija nakon ulaska BiH u EU.
Sudionici okruglog stola naglasili su i važnost komunikacije s lokalnom zajednicom jer su luke „dio grada“ i moraju raditi na unaprjeđenju ekoloških standarda i održivog poslovanja.
“Naši glavni konkurenti su luke sa sjevera Europe”
Drugi dan konferencije Suvremena logistika, management i lanci opskrbe bio je dinamičan i sadržajan, sa širokim rasponom tema: od najave ulaganja u željezničku infrastrukturu, razgovora s Nevenkom Kržan, predsjednicom Uprave Luke Koper – najjače luke sjevernog Jadrana, preko trendova u razvoju skladišnih sustava, do primjene umjetne inteligencije u transportnim sustavima i kibernetičke sigurnosti.
Ulaganja u željezničku infrastrukturu bila je prva tema o kojoj je govorio Milan Vuković, načelnik sektora za željezničku infrastrukturu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Vuković je naglasio da će sva ulaganja sljedećih 10 godina, procijenjena na više od šest milijardi eura, biti usmjerena u obnovu i modernizaciju željeznica, o čemu je već govorio i ministar Oleg Butković prvi dan konferencije.
Najveća investicija bit će izgradnja nizinske pruge od Karlovca do Rijeke u duljini od 120 kilometara. Koliko je to zahtjevan projekt, govori podatak da će čak 70 posto te dionice biti u tunelima. Kako je objasnio Vuković, tijekom gradnje tog megaprojekta postojeća pruga bit će u funkciji, tako da neće biti zastoja i poremećaja u prijevozu robe i putnika.
Do sada je za projektiranje potrošeno oko 3 milijarde eura, a sljedeće godine planirano je ishođenje lokacijskih dozvola.
Nastavlja se i obnova voznog parka – do kraja 2028. planirana je nabava 19 novih vlakova, čime bi se u cijelosti realizirao program obnove, te će Hrvatske željeznice imati vozni park kojim dominiraju moderni i ekološki napredni vlakovi.
Ima prostora za daljnji rast i suradnju među lukama
Posebno zanimljiva gošća bila je Nevenka Kržan, predsjednica Uprave Luke Koper – koja ostvaruje iznimne rezultate i dominira među lukama na Jadranu. Otkako je počela gradnja Rijeka Gatewaya, često se čuje pitanje hoće li Rijeka postati konkurentnija te u budućem razvojnom ciklusu i potencijalno „poraziti“ Koper. No, čelnica Luke Koper odbacuje tu mogućnost i naglašava da je važno percipirati luke sjevernog Jadrana kroz suradnju i nadopunjavanje.
Luke sjevernog Jadrana udružene u NAPA-u (Udruženje luka sjevernog Jadrana) koju čine Rijeka, Kopar, Trst, Venecija i Ravenna, ne smatra međusobnom konkurencijom, nego zajedničkom konkurencijom lukama sjeverne Europe.
U razgovoru s Đurđicom Klancir, glavnom urednicom medijskih projekata u Business Media Croatia, Kržan je naglasila da su sve te luke u posljednjih 15 godina rasle sličnom dinamikom, no da trebaju i dalje ulagati i rasti kako bi mogle još snažnije konkurirati sjevernoeuropskim lukama. Smatra kako potencijala za povećanje količina tereta i rast prometa itekako ima za sve luke udružene u NAPA-u.
„Rast bilo kojeg od naših pristaništa može značiti povećanje tereta za sve nas“, kazala je Nevenka Kržan. Apsorpcijska sposobnost srednjoeuropskih tržišta, koja su naša najvažnija odredišta za otpremu kontejnera, iznosi 6 milijuna TEU-a godišnje. U ovom trenutku kontejnerski terminali u Trstu, Kopru i Rijeci prekrcavaju oko 2,3 milijuna TEU-a. Iz toga je vidljivo da itekako ima prostora za daljnji rast i suradnju među lukama.
Naglasila je kako je Luka Kopar ove godine preuzela vodstvo NAPA-e, s ciljem uspostave uže suradnje svih luka uključenih u asocijaciju: „Pripremamo opsežnu studiju koja će obuhvatiti sve luke i istaknuti sve njihove prednosti pred lukama sjeverne Europe. Većina robe u naše luke dolazi s Dalekog istoka i mediteranskih luka, a pritom smo bliži od luka na sjeveru. Vjerujemo da ćemo tom studijom klijentima pokazati naše prednosti i navesti ih da terete preusmjere iz luka u sjevernoj Europi u naše luke na sjevernom Jadranu“, rekla je.
Ne vjeruje da će riječka luka tako brzo prestići luku Kopar po kontejnerskom prometu. Luke sjevernog Jadrana, suočene s geopolitičkim izazovima u posljednjih nekoliko godina, orijentirane su na promet prema Dalekom istoku i Mediteranu, što znači da promet prema SAD-u, unatoč uvođenju carina, nije imao značajan utjecaj.
„Pomorske rute su se stabilizirale, nakon krize u Crvenom moru i praktički zatvaranja Sueza, kada je većina brodara odlučila ploviti oko Afrike, te smo u prvom dijelu oven godine imali 10-postotni rast prekrcaja kontejnera i 14-postotni rast prekrcaja automobila. Što se tiče poslovanja, u prvom polugodištu imali smo 178 milijuna eura prihoda, što je rast od oko 15 posto, pri čemu su rasli i fizički pokazatelji poslovanja. U prvom redu se to odnosi na prekrcaj kontejnera i automobila, kao glavnih tereta u našoj luci“, istaknula je u razgovoru Kržan.
Dodala je kako u Kopru, zbog usporavanja svjetskoga gospodarstva, i u idućoj godini očekuju rast količine tereta i prihoda, ali u postotku malo manji nego ove godine. Najavila je i kako bi izgradnja dvokolosječne pruge od Kopra do Divače trebala biti završena do kraja iduće godine, čime će se više nego udvostručiti mogućnost otpreme tereta, u prvom redu kontejnera, vlakovima prema krajnjim odredištima.
Na pitanje o problemima s radnom snagom koji pogađaju sektor transporta i logistike, Kržan je odgovorila kako je Luka Kopar i dalje najveći i jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Primorskoj, gdje nema druge značajne industrije, pri čemu je prosječna plaća zaposlenih u Luci Kopar 3.700 eura mjesečno.
„Kako nemamo neke druge veće industrije, zasad nemamo problema s radnom snagom“, kazala je predsjednica Uprave Luke Koper Nevenka Kržan u razgovoru 1 na 1 s Đurđicom Klancir.