Potencijalni mirovni sporazum u Ukrajini, o kojem su navodno razgovarali Donald Trump i Vladimir Putin, mogao bi imati dalekosežne posljedice za cestovni teretni promet, trgovinu i logistiku diljem Europe, smatra John Manners-Bell, izvršni direktor konzultantske kuće za supply chain Ti Insight. Njegova posljednja analiza istražuje gospodarske i prometne implikacije sporazuma, iako ukrajinska i europska vlada nisu uključene u pregovore, prenosi Trans.info.
Manners-Bell u svom članku objašnjava da su se logistika i opskrbni lanci suočili s ozbiljnim poremećajima od ruske invazije na Ukrajinu 2022., pri čemu je europski cestovni teretni promet snosio najveći teret uskih grla u prijevozu te zbog nedostatka vozača. Mirovni sporazum mogao bi postupno normalizirati prekogranične prometne mreže, smanjiti nedostatak europskih vozača kamiona i oživjeti cestovni teretni promet između Rusije, Ukrajine i EU-a.
Do 50% ukrajinskih vozača kamiona nije na tržištu
Mobilizacija ukrajinskih muškaraca za služenje vojnog roka značajno je opteretila europski kamionski sektor, kako Manners-Bell naglašava. Utjecaj su posebno osjetile Poljska i Njemačka, s obzirom na veliku radnu snagu ukrajinskih vozača. U istraživanju se navodi da su 7% vozača kamiona u Njemačkoj bili Ukrajinci, a mnogi su se vratili kući da se bore na početku rata. Neke procjene pokazuju da se sama Ukrajina suočila s nedostatkom vozača do 50% u određenim područjima.
Mirovni sporazum omogućio bi postupni povratak ukrajinskih transportnih radnika, čime bi se smanjio pritisak na europske prijevozničke tvrtke. Međutim, Manners-Bell upozorava da će napori na obnovi u Ukrajini također stvoriti domaću potražnju za vozačima, što znači da se svi radnici neće odmah vratiti na međunarodno tržište.
U isto vrijeme, normalizacija trgovinskih tokova između EU-a i Rusije mogla bi oživjeti prekogranične kamionske operacije, trenutno ograničene zbog sankcija EU-a ruskim prijevozničkim tvrtkama. Kao što primjećuje Manners-Bell, pošiljke koje su se nekoć slobodno kretale cestom između Rusije i EU sada se pretovaraju na graničnim prijelazima, dodajući troškove i neučinkovitosti opskrbnim lancima. Ako se sankcije ukinu, morat će se ponovno uspostaviti učinkovitiji sustav cestovnog prijevoza tereta kako bi se prilagodile promjenama u trgovinskim obrascima.
Cijena nafte već je pala na 75 dolara po barelu
Jedan od najneposrednijih učinaka mirovnog sporazuma bio bi pritisak na smanjenje globalnih cijena energije, što bi izravno pogodovalo sektoru transporta i logistike. Manners-Bell objašnjava da bi u slučaju ukidanja sankcija ruskoj nafti cijena barela mogla pasti, smanjujući troškove goriva za prijevozničke tvrtke. Iako bi zemlje OPEC-a mogle pokušati stabilizirati cijene smanjenjem proizvodnje, jeftinije energetsko tržište vjerojatno bi pružilo vjetar u leđa za cestovne prijevoznike diljem Europe.
Osim toga, opskrba plinom mogla bi se promijeniti jer europska gospodarstva preispituju uvoz energije iz Rusije. Manners-Bell naglašava da unatoč sankcijama Europa nastavlja primati ruske pošiljke LNG-a (ukapljeni prirodni plin), s rekordnim količinama koje su u 2024. stigle u europske luke. Mirovni sporazum mogao bi dodatno sniziti cijene plina, pružajući olakšanje energetski intenzivnim industrijama i smanjujući troškove u opskrbnim lancima.
Međutim, geopolitičke napetosti ostaju, a Sjedinjene Države žele zadržati svoj tržišni udio kao glavni dobavljač LNG-a Europi. Manners-Bell napominje da bi se Trump, ako bude ponovno izabran, mogao oduprijeti svakom potezu koji bi Rusiji omogućio da povrati svoju bivšu dominaciju nad opskrbom energijom u Europi.
Za obnovu ukrajinske infrastrukture potrebno 486 milijardi dolara
Uništenje ukrajinske prometne i logističke infrastrukture bilo je ozbiljno. Manners-Bell se poziva na procjene Europskog parlamenta prema kojima je otprilike trećina ukrajinskih cesta, mostova i željeznica oštećena ili uništena, zajedno sa skladišnim objektima.
Svjetska banka procjenjuje troškove obnove na 486 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, što će, kako ističe Manners-Bell, stvoriti veliku potražnju za cestovnim teretnim, skladišnim i logističkim uslugama. Očekuje se da će Rumunjska igrati ključnu ulogu kao ključno logističko središte, s lukom Constanta koja već služi kao glavni ulaz za ukrajinski izvoz.
Manners-Bell ističe da nedostatak modernih skladišnih prostora u Ukrajini ostaje izazov, s procjenama koje upućuju na manjak od 500.000 četvornih metara samo u Kijevu. Mirovni sporazum pokrenuo bi ulaganja u skladišne i logističke mreže, podupirući ponovni razvoj opskrbnih lanaca i kretanje robe diljem regije.
“U jednom trenutku, dogovor će biti sklopljen, a fokus će se okrenuti obnovi”
Dok Manners-Bell priznaje da je neposredan povratak na predratne trgovinske obrasce malo vjerojatan, on tvrdi da se sektor logistike mora pripremiti za značajne pomake. Ukidanje sankcija na rusku naftu i plin, oživljavanje cestovnog teretnog prometa između EU-a i Rusije i poslijeratna obnova Ukrajine preoblikovali bi europske prometne mreže.
Bez obzira na to kada se postigne dogovor, Manners-Bell sugerira da se Europa također mora pripremiti za povećanje izdataka za obranu, što bi moglo predstavljati daljnje mogućnosti za logistički sektor u lancima vojne opskrbe.
“U jednom trenutku (ako ne sada, u bliskoj budućnosti) dogovor će biti sklopljen, a fokus će se okrenuti obnovi ukrajinskog uništenog gospodarstva. Logistička industrija bit će u središtu ovih napora, a cestovni teretni promet igra ključnu ulogu u oporavku regije”, zaključuje Manners-Bell.