-1.2 C
Zagreb
Srijeda, 15. siječnja, 2025.

Trumpova pobjeda kreira izazove za globalne opskrbne lance

Donald Trump izašao je kao pobjednik na američkim predsjedničkim izborima, izvijestila je američka novinska agencija AP. Analitičarske tvrtke i poslovne organizacije sada predviđaju potencijalne utjecaje izbora na opskrbne lance i gospodarstvo.

Republikanski kandidat Donald Trump osigurao je 277 elektorskih glasova, sedam više od potrebnog minimuma, što ga pozicionira za 47. predsjednika Sjedinjenih Država. Nasuprot tome, Kamala Harris, kandidatkinja Demokratske stranke, dobila je 224 elektorska glasa, navodi AP, a prenosi Trans.info.

I prije objave konačnih rezultata izbora Trumpu su čestitke uputili glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.

“Budućnost će biti fantastična”, komentirao je ishod izbora Elon Musk, vlasnik SpaceX-a, Platforme X i Tesle. Musk je proveo izbornu noć s Donaldom Trumpom u republikanskoj rezidenciji u Mar-a-Lagu na Floridi.

Posljedice za globalnu ekonomiju
Ekonomisti su manje oduševljeni izbornim rezultatom. Prema njima, pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima imat će ozbiljne i neposredne ekonomske implikacije za ostatak svijeta.

Reuters izvještava da bi, ako Trump ispuni neka od svojih predizbornih obećanja — poput viših trgovinskih carina, deregulacije, povećanog bušenja nafte i većih zahtjeva prema američkim NATO partnerima — te radnje mogle opteretiti državne financije, povećati inflaciju, usporiti gospodarski rast i utjecati na kamatne stope na globalnoj razini.

“Trumpova fiskalna obećanja duboko su zabrinjavajuća – i za američko gospodarstvo i za globalna financijska tržišta – jer bi mogla značajno povećati ionako prekomjerne deficite, dok sam Trump predstavlja rizike za ključne institucije”, rekao je Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik u UniCredit Grupi, u izjavi za Reuters.

Uvozne carine, posebno univerzalna carina od 10% na sav uvoz i carina od 60% na uvoz iz Kine, ključne su za Trumpovu politiku i očekuje se da će imati značajan utjecaj na globalno gospodarstvo. Te bi carine mogle ugušiti globalnu trgovinu, spriječiti rast izvoznika i opteretiti javne financije na globalnoj razini.

“Najveću bi štetu napravila univerzalna uvozna carina. Ako konačna politika bude manje univerzalna, utjecaj na globalno gospodarstvo bit će smanjen”, rekao je Rogier Quaedvlieg iz ABN Amro za Reuters.

Poremećaj na tržištu kontejnera
Analitičarska tvrtka Drewry objavila je izvješće prije izbora, upozoravajući da Trumpova pobjeda “nosi veći rizik od poremećaja na tržištu kontejnerskog prijevoza, s obzirom na njegovu prošlu politiku” i potencijalnu eskalaciju trgovinskih napetosti. Drewry je izrazio posebnu zabrinutost zbog utjecaja široko definirane uvozne carine.

“U konačnici, takve bi tarife plaćali američki potrošači, što bi vjerojatno smanjilo ukupnu potražnju za uvozom koji dolazi iz kontejnerskog transporta, posebno iz Kine”, rekao je Simon Heaney, viši menadžer za istraživanje kontejnera u Drewryju.

Očekuje se povećanje vozarina. Podaci iz indeksa tereta Xenet pokazuju da su se prosječne cijene tereta na licu mjesta od Kine do Zapadne obale SAD-a udvostručile s 1.340 dolara po kontejneru od 40 stopa 29. lipnja 2018. — neposredno prije prvih Trumpovih carina u srpnju te godine — na 2.692 dolara po kontejneru do 1. studenog. Iako su ove stope pale na 1.679 USD po kontejneru 2. siječnja 2019., ostale su 25% više nego krajem lipnja.

Trump je tijekom svoje kampanje tvrdio da carine neće podići cijene. Međutim, Drewry ističe da poremećaj u opskrbnim lancima nema samo negativne posljedice. Trumpove početne carine potaknule su veću diversifikaciju unutar opskrbnog lanca SAD-a, uključujući više nabave iz drugih zemalja osim Kine.

“Diverzifikacija trgovine nije sama po sebi štetna za kontejnerski transport. Zapravo, može biti korisna jer povećana fragmentacija proizvodnje može potaknuti transport intermedijarnih dobara. Svaka daljnja eskalacija trgovinskih napetosti vjerojatno bi potaknula američke tvrtke da razmotre alternative Kini, poput Vijetnama, Indije ili Meksika”, dodao je Heaney.

Prema Trade Data Monitoru, kineski udio u dolarskoj vrijednosti kontejnerskog uvoza iz SAD-a pao je za otprilike 13 postotnih bodova od prije Trumpova prvog mandata, spustivši se s 40% u 2016. na 27% nakon kolovoza 2024. godine.

Bez obzira na izbornog pobjednika, Drewry očekuje da će SAD nastaviti diverzificirati svoje opskrbne lance kako bi smanjio ovisnost o Kini. Međutim, Heaney je primijetio da bi tržište kontejnera moglo trpjeti ako SAD usvoji više izolacionističku politiku “Amerika na prvom mjestu”. Trenutačno uvoz tereta u glavne američke luke ostaje glavni pokretač rasta te je porastao za 15% na godišnjoj razini od kolovoza 2024.

“Ovaj uzlazni trend mogao bi biti ugrožen ako se uvedu neke od Trumpovih ekstremnijih politika, poput carina. Dok bi preseljenje proizvodnje u SAD moglo potaknuti izvoz, rast globalne trgovine mogao bi biti ograničen uzvratnim carinama drugdje”‘ primijetio je Heaney.

Njemačka bi mogla izgubiti milijarde eura
Institut za njemačko gospodarstvo (Institut der Deutschen Wirtschaft, ili IW) procjenjuje da bi trgovinski rat nakon Trumpove pobjede mogao koštati Njemačku do 180 milijardi eura. IW upozorava da bi Trumpove predložene uvozne carine ozbiljno utjecale na njemačku industriju, posebice na one s jakim izvozom, poput automobilske industrije i strojarstva. Institut ističe da je SAD bio najvažniji trgovinski partner Njemačke u prvoj polovici 2024. godine.

IW predviđa ozbiljne posljedice transatlantskog trgovinskog rata.

“Kao odgovor na ovu prijetnju, EU je razvio protustrategiju: ako Trump podigne uvozne carine na 10%, EU će odgovoriti ekvivalentnim povećanjem. IW je simulirao ovaj scenarij, pokazujući da bi mogao smanjiti njemački BDP za više od 127 milijardi eura (po stalnim cijenama iz 2020.) tijekom Trumpova sljedećeg četverogodišnjeg mandata. Ako carine porastu na 20 posto na obje strane, trošak za njemačko gospodarstvo povećat će se na 180 milijardi eura, smanjujući BDP za 1,5 posto do kraja republikanskog mandata”, procjenjuje institut.

Dok protumjere EU-a imaju za cilj razuvjeriti Trumpa, trgovinski rat bio bi štetan za obje strane.

“Posebno za njemački izvozni sektor, koji se već suočava s izazovima”, rekao je autor studije Thomas Obst.

Međutim, IW se nada da će izgledi za osvetničke carine odvratiti Trumpa od povećanja carina.

“Oba partnera moraju shvatiti da uravnoteženo partnerstvo jača njihove pozicije u odnosu na Kinu”, rekla je ekonomistica IW-a Samina Sultan.

Povezani članci

Najnovije objave

Gradonačelnik Rijeke obišao terminal Rijeka Gateway

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sa suradnicima obišao je radove na uređenju terminala Rijeka Gateway, jedne od najvećih investicija u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj vrijedne...