0.5 C
Zagreb
Četvrtak, 06. veljače, 2025.

HŽ Infrastruktura: Investicije u željeznicu transformiraju prometnu sliku Hrvatske

Hrvatska je tranzitna država Europske unije koja se nalazi na vrlo važnome geoprometnom položaju, a to možemo i moramo iskoristiti. To je ujedno cilj svih naših ulaganja. Također, željeznica je ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza te ju u kontekstu klimatskih promjena želimo učiniti popularnijom te prvim izborom javnog prijevoza u Hrvatskoj, navodi Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Pruga između Zagreba i Rijeke najsloženiji je i najskuplji projekt investicijskog ciklusa koji je u tijeku. Cijeli proces dodatno usporavaju dugotrajni postupci ishođenja dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa, a naposljetku i postupci javne nabave koje usporava velik broj neosnovanih žalbi. Zbog izrazite kompleksnosti nizinske pruge u ovome trenutku teško je točno odrediti kada će u cijelosti biti završena, ali planirano je da to bude u sljedećih desetak godina, naglašava Kršić.

Ivan Kršić na čelu HŽ Infrastrukture nalazi se od 1. lipnja 2016., a od 2017. kao predsjednik Uprave. Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1999., nakon čega je počeo raditi u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH d.d.) kao nadzorni inženjer, glavni nadzorni inženjer, voditelj Odjela za stručni nadzor, direktor projekta i zamjenik direktora Zavoda za nadzor i vođenje projekata. Ondje je stekao veliko iskustvo u radu u području kapitalnih infrastrukturnih projekata kao što su izgradnja autoceste Bosiljevo – Sv. Rok, tunela Mala Kapela, mosta Drava te autoceste Dugopolje – Ploče i ceste čvor Ploče – Luka Ploče. U prosincu 2014. preuzeo je funkciju predsjednika Uprave tvrtke Hidroelektra Niskogradnja d.d., nakon čega je prešao u HŽ Infrastrukturu.

Predstavite nam obuhvat djelovanja tvrtke HŽ Infrastruktura te vaše strateške ciljeve?
HŽ Infrastruktura je tvrtka od strateškog značaja koja upravlja željezničkom infrastrukturom u Republici Hrvatskoj. Ukratko, bavimo se organiziranjem i reguliranjem željezničkog prometa te održavanjem, modernizacijom i izgradnjom željezničke infrastrukture. Strateški ciljevi tvrtke su povećanje kapaciteta pruge, a na najiskorištenijim dijelovima i izgradnja drugoga kolosijeka, povećanje brzine (na međunarodnim prugama do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h) i skraćivanje voznog vremena, čime se, pored ostalog, stvaraju uvjeti za unapređenje prijevoznih usluga. Time se pridonosi i povećanju razine sigurnosti. Cilj nam je ostati na poziciji najvećega korisnika novca iz fondova EU-a u prometnome sektoru u Hrvatskoj, odnosno tim novcem nastaviti financirati pripremu i izradu kvalitetnih projekata te ulaganje u europske koridore RH1 i RH2 na kojima se prevozi najveći broj putnika i tereta. Hrvatska je tranzitna država Europske unije koja se nalazi na vrlo važnome geoprometnom položaju, a to možemo i moramo iskoristiti. To je ujedno cilj svih naših ulaganja. Također, željeznica je ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza te ju u kontekstu klimatskih promjena želimo učiniti popularnijom te prvim izborom javnog prijevoza u Hrvatskoj.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nedavno je istaknuo kako nam slijedi desetljeće ulaganja u željeznicu. Možete li nam predočiti o kolikim se ulaganjima radi te koji su rokovi za realizaciju tih golemih investicija?
HŽ Infrastruktura pokrenula je veliki investicijski ciklus i može se reći da se trenutačno u pruge, kolodvore, željezničko-cestovne prijelaze i drugu infrastrukturu ulaže više nego ikada u povijesti RH. Plan nam je do 2035. uložiti oko šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo 1.000 kilometara pruga, što čini polovinu postojeće mreže od 2.617 kilometara. Ukratko, gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza, bilo završenih radova, bilo radova u tijeku, natječaja ili izrade dokumentacije.
Trenutačno provodimo 15 EU-ovih projekata na dva međunarodna koridora – na RH2 od Rijeke, preko Zagreba do mađarske granice te na RH1 od Slovenije, preko Zagreba do Srbije. Uz te velike projekte provodimo još nekoliko desetaka projekata obnove lokalnih i regionalnih pruga. Bilo bi predugo da sve nabrajam pa ću istaknuti samo one kapitalne. Najveći željeznički projekt na kojemu se trenutačno izvode radovi je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, koji je blizu 80 posto dovršenosti. Vrijednost mu je 350 milijuna eura, a plan je građevinske radove završiti do kraja ove godine. Radovi se izvode i na dionicama Dugo Selo – Križevci te Hrvatski Leskovac – Karlovac. Ove godine planiramo početi i radove na 83 kilometra dugoj dionici Dugo Selo – Novska, što će biti do sada najskuplji infrastrukturni prometni projekt u RH, također sufinanciran iz EU-ovih fondova, vrijedan oko 670 milijuna eura. Radi se na sve strane, što, vjerujem, svi već i znaju.
Koliko nam je važno spomenutih šest milijardi eura ulaganja u glavne pravce, toliko su nam važne i lokalne i regionalne pruge jer znamo koliko su one važne za lokalno stanovništvo. Zato je prošle godine Vlada RH, odnosno Ministarstvo financija, ugovorilo kredit Europske investicijske banke od 900 milijuna eura za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj, čime se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge, ali i nabavljaju novi vlakovi. Neki od tih radova već su u punome jeku poput obnove dionica Pitomača – Kloštar, Generalski Stol – Oštarije, Ogulin – Moravice, Sunja – Novska, Karlovac – Ozalj te Kutina – Deanovec.

Obnova dionice Pitomača – Kloštar (Foto: HŽ Infrastruktura)

Kako se financiraju ti projekti te koja je procedura za dobivanje europskih sredstava?
Trenutačno se više od polovine naših ukupnih investicija odnosi na projekte koje sufinancira EU, odnosno, izraženo u eurima, to je oko 870 milijuna. Ostalih 48 posto projekata financira se iz drugih izvora s gotovo 800 milijuna eura. Najveći dio ulaganja dolazi iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Da bi se osiguralo sufinanciranje radova za izvedbu bilo kojeg od projekata, potrebno je ponajprije pripremiti studijsku dokumentaciju (studiju izvodljivosti, cost-benefit analizu te studiju o utjecaju zahvata na okoliš). Nakon što Europska komisija prihvati projekt te tehničku dokumentaciju s ishođenjem svih potrebnih dozvola (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole i glavni projekt s ishođenjem građevinske dozvole), tek tada moguće je aplicirati bilo koji projekt za sufinanciranje radova. Valja istaknuti i to kako do najveće apsorpcije sredstava dolazi u fazi radova.

Hrvatska je nedavno uvrštena na dva dodatna koridora na Transeuropskoj prometnoj mreži Europe. U kojoj je mjeri to važno za željeznički sektor?
Osim na postojeća dva Hrvatska je prošle godine pozicionirana na još dva prometa europska koridora. Uz Mediteranski i riječni Rajna – Dunav sada se nalazimo i na koridorima Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. To nam otvara vrata prema dodatnome sufinanciraju projekata iz EU-ovih fondova, jer bez europskog novca i pomoći sami u te pruge ne bismo mogli ulagati milijune eura.

Kao što ste naveli, svi vidimo da su u tijeku veliki zahvati na željezničkoj infrastrukturi. Koji su projekti i dionice dovršeni u 2024. godini?
Dva vrlo važna projekta završena su krajem prošle godine. To su modernizacija pruge u središtu Zagreba, od Kustošije, preko Zapadnog do Glavnog kolodvora. Riječ je o projektu vrijednome gotovo 30 milijuna eura, a time je obnovljena jedna od najkraćih, ujedno najprometnijih dionica u Hrvatskoj (tri i pol kilometra) kojom na dan prođe oko 150 vlakova. Završen je i projekt modernizacije i elektrifikacije 19 kilometara pruge između Vinkovaca i Vukovara vrijedan 61 milijun eura. Ta dva projekta sufinancirali smo iz EU-ovih fondova, a prošlog ljeta završili smo i obnovu 16 kilometara regionalne pruge Zabok – Krapina.

Zagreb Zapadni kolodvor (Foto: HŽ Infrastruktura)

Što je vaš glavni cilj u 2025. kada je riječ o obnovi infrastrukture?
U 2025. planiramo pokrenuti obnove pružnih dionica Dugo Selo – Novska, Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Osijek – Koška te Banova Jaruga – Daruvar. Radovi se nastavljaju u Zagreb Ranžirnom kolodvoru te na dionici Kutina – Deanovec. Planiramo privesti kraju radove na projektima Križevci – Koprivnica – državna granica i Dugo Selo – Križevci, a završit će obnova dionica Generalski Stol – Gornje Dubrave – Kukača te Pitomača – Kloštar.

Svi investitori u sektoru lanca opskrbe slažu se s time kako je željeznica najvažnija za otključavanje potencijala koje Hrvatska ima kao logističko čvorište za regiju srednje i istočne Europe. Kako vidite tu poziciju Hrvatske te u kojoj će mjeri tome pomoći otvaranje terminala Rijeka Gateway koji je najavljen za kraj godine?
Neki projekti na tzv. nizinskoj pruzi završeni su, neki su u fazi radova, a ostali u fazi izrade dokumentacije. Rijeka je kao najveća hrvatska luka i jedna od glavnih luka na Mediteranskome koridoru prema Mađarskoj ojačala i doživjela najveću prometnu transformaciju među svim dosad završenim projektima na željezničkoj infrastrukturi. Dvama projektima modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, koje je HŽ Infrastruktura provodila u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, Grad Koji Teče dobio je teretne kolodvore povećanih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta, što olakšava transport tereta između luke i željeznice. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a obnovom postojeće i izgradnjom nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2 potaknut će se razvoj željezničkih prometnih usluga te poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini.
Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac izvode se radovi na osam od 11 etapa, a za preostale etape raspisan je natječaj za radove. Pruga od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca u fazi je projektiranja, za dionicu Karlovac – Oštarije izrađuje se studijska dokumentacija, a nova dvokolosiječna pruga gradit će se na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, za što je izrađena studijska dokumentacija te je ugovorena izrada idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani izrađuje se projektna dokumentacija.
Pruga između Zagreba i Rijeke najsloženiji je i najskuplji projekt ovoga investicijskog ciklusa. Kod velikih infrastrukturnih projekata, uz to što se rekonstruira postojeća infrastruktura gradi se i nova (npr. drugi kolosijek uz postojeći). Budući da je plan duž cijele nizinske pruge izgraditi i drugi kolosijek, a ona obuhvaća više različitih dionica s različitim specifičnostima, od faze pripreme do izvođenja radova potrebno je nekoliko godina. Cijeli proces dodatno usporavaju dugotrajni postupci ishođenja dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa, a naposljetku i postupci javne nabave koje usporava velik broj neosnovanih žalbi. Zbog izrazite kompleksnosti nizinske pruge u ovome trenutku teško je točno odrediti kada će u cijelosti biti završena, ali planirano je da to bude u sljedećih desetak godina.

Obnovljeni kontejnerski terminal Brajdica u Rijeci (Foto: HŽ Infrastruktura)

Što bi realizacija nizinske pruge od Zagreba do Rijeke značila za ukupno hrvatsko gospodarstvo?
Većina teretnoga željezničkog prijevoza u državi teče tim pravcem, odnosno od luke Rijeka do mađarske granice, i zato nam je ulaganje u njega vrlo važno. Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na tome cijelom pravcu ponajprije se povećava apsorpcijska moć riječke luke, zahvaljujući čemu ona postaje konkurentnija u odnosu na druge luke u okružju poput Kopra i Trsta. Rijeka bi tako trebala postati vodeća luka u sjevernome Jadranu, a nadamo se i da će u Rijeci i okolnim mjestima biti otvoreni dodatni industrijski i logistički pogoni koji bi oplemenili ponudu luke, a posljedično i cijele države.
Cilj modernizacije nizinske pruge jest uspostavljanje visokokvalitetnoga željezničkog teretnog i putničkog prijevoza, bolje povezanosti luke i riječkoga bazena s drugim dijelovima Hrvatske, ali i Europe. Želimo privući i nove prijevoznike na željezničku infrastrukturnu mrežu, što će u konačnici doprinijeti povećanju prihoda. Naime, to što se može prevesti željeznicom ne može ni jednom drugom vrstom prijevoza. Pogledajte samo primjer luke Ploča nakon stravičnih poplava u susjednoj BiH. Koliku su štetu trpjeli mnogi jer je željeznica presječena. To dovoljno govori o njezinoj važnosti, ponajprije u teretnome prijevozu.

U sklopu snažnog zamaha u razvoju željezničkog transporta važno je raditi i na privlačenju mladih ljudi na poslove koji se otvaraju u ovom sektoru. Što se može učiniti kako bi se angažiralo mlade za ta zanimanja koja će biti sve više tražena u budućnosti?
Kao što sam već spomenuo, nikada se u Hrvatskoj nije ovoliko ulagalo u željeznicu i sada je razdoblje kada mladi ljudi imaju priliku graditi novu željeznicu, ali i sebe kao stručnjake. Na kraju krajeva, sve će te moderne pruge i sustave po završetku projekata netko trebati i održavati i upravljati njima te nam itekako trebaju mladi i kvalitetni stručnjaci. Činjenica je da željeznica slovi kao “prljava” industrija pa se sve manje novih radnika odlučuje za rad na željeznici, a na nama je težak zadatak da taj trend preokrenemo. Znamo svi da danas većina želi zarađivati iz udobnosti svojih naslonjača preko zaslona mobitela, ali nadamo se kako još ima radnika koji bi plodove svojega rada željeli vidjeti i u obliku nečeg velikog i važnog poput željeznice, jer u njoj je itekako budućnost.
HŽ Infrastruktura usmjerena je na intenziviranje zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi, srednjeg i visokog obrazovanja te na provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih prema stalnome stručnom usavršavanju radnika. Objavljujemo natječaje za zapošljavanje u raznim sektorima. Također, pokrenuli smo proces prekvalifikacija osoba iz građanstva za prometna, građevinska i elektrotehnička zvanja u 2024., a radit ćemo to i u godinama pred nama. Pritom financiramo troškove školarine, zdravstvenog pregleda, smještaja i putnih troškova.
Stipendiramo i učenike završnih razreda srednjih škola koji se školuju za deficitarna željeznička zanimanja. Zahvaljujući tim procesima, od 2025. do 2027. planiramo zaposliti ukupno 450 radnika prometne, elektrotehničke i građevinske struke. Vjerujemo da ćemo na taj način riješiti glavni dio problema deficita zaposlenika na razini srednje stručne spreme. Također, studentima i učenicima omogućujemo obavljanje stručne prakse, što je jedan od načina da se zainteresiraju za buduće zapošljavanje u našoj tvrtki.
Neovisno o aktualnim natječajima za zapošljavanje, na našoj mrežnoj stranici svi zainteresirani kandidati mogu podnijeti otvorene prijave. Potencijalne kvalitetne kadrove nastojimo privlačiti i sudjelovanjem na danima karijera/otvorenih vrata koje organiziraju razne visokoobrazovne ustanove, a zajedno s njima organiziramo terensku nastavu na našim projektima i slično. Mislim da je to dobar put prema studentima, da ih se zainteresira i motivira za učenje o željeznici, a poslije i za rad u Hrvatskoj.
Međutim, ono čemu moramo doskočiti jest trend nezainteresiranosti učenika i studenata za upis u obrazovne programe vezane uz željeznički promet, ali vjerujemo da ćemo to promijeniti spomenutim aktivnostima usmjerenima na stipendiranje te promocijom “desetljeća željeznice” u medijima. Još više ćemo težiti jačanju employer brandinga i do mladih dolaziti putem platformi na kojima su prisutni – društvenih mreža. Zato smo počeli surađivati i s influencerima.
Iako problemi postoje, postoje i planovi te se nadamo da ćemo uspjeti ne samo održavati, već i povećavati kvalitetu i broj zaposlenih kako bismo današnju željeznicu unaprijedili u željeznicu budućnosti.

Povezani članci

Najnovije objave

Otvorene prijave za 17. generaciju Nabavne akademije

Program Nabavne akademije temelji se na dugogodišnjem iskustvu i provjerenim metodama rada, kroz koje je već prošlo više od 400 polaznika iz Hrvatske i...