Svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovodi do razvoja gospodarstva, ali i do demografske obnove, smatra potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj
Novim prijedlogom TEN-T mreže, čiji su amandmani usvojeni u travnju, Hrvatska se službeno nalazi na četiri europska prometna koridora. Otvara se velika mogućnost da Hrvatska postane logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba.
Ove izmjene također imaju svoje implikacije i kada govorimo o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji. Poruke su to s konferencije Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori, koja je u organizaciji HGK održana danas u Rijeci.
“HGK se putem svog Udruženja luka i brodara aktivno uključila u problematiku revizije TEN-T mreže jer znamo da bez prometa nema razvoja gospodarstva i rasta standarda građana. Kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, uz taj pravac se otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga pa onda i samu logistiku. Svaki razvoj nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture dovodi do razvoja gospodarstva, ali i do demografske obnove. Smanjuje se pritisak na gradove pa tako padaju i cijene nekretnina i najamnina. Vremena putovanja putnika i robe se skraćuju pa onda i cijene prijevoza padaju”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, istaknuvši da su sve ovo dijelovi jednog velikog projekta koji je jedan od najvažnijih za prometni sustav Hrvatske te se planira dugi niz godina.
“Na konferenciji HGK govorili smo o vrlo važnoj temi, reviziji TEN-T Uredbe koja je u tijeku. To je tema koje će odrediti, obilježiti budućnost Hrvatske kada govorimo o prometnoj infrastrukturi i prometnom položaju Hrvatske. Kad završi proces trijaloga i ukoliko se usvoji predložena revizija Uredbe, RH će uz postojeća dva koridora biti pozicionirana na još dva dodatna – Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To će nam otvoriti vrata za nova ulaganja, dodatne mogućnosti EU financiranja velikih infrastrukturnih projekata i u područjima Istre, Dalmacije i Slavonije, koja nisu bila adekvatno prepoznata u postojećoj TEN-T Uredbi, a što će nakon ispunjenja strateških ciljeva ove Vlade značiti i daljnje pokretanje našeg gospodarstva”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, istaknuvši kako je dobro da o ovoj temi postoji konsenzus između Vlade Republike Hrvatske i europskih zastupnika, svih sudionika i aktera, a s obzirom na značaj prihvaćanja svih ovih izmjena Uredbe.
“Riječki prometni pravac od strateškog je značaja za cijelu državu i važan stup gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije. Najznačajnija je i najveća luka za robni promet u Republici Hrvatskoj, čiji potencijali sasvim sigurno nadilaze promet koji se danas ostvaruje. Nakon velikih investicija u nove lučke kapacitete, u cestovnu mrežu koja luku izravno povezuje sa sustavom autocesta, kroz ovu mrežu europskih koridora koji obvezuju države da ih uvrste u nacionalne prioritete, očekujemo da se konačno izgrade nedostajući kilometri autoceste od Postojne do Rupe, te modernizira željeznička pruga od Rijeke prema zapadu te do Zagreba i Budimpešte. Time se riječke luka može dalje razvijati u svom punom potencijalu, a biti će to i značajan input našem gospodarstvu te turizmu, jednoj od najvažnijih poluga rasta”, rekao je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.
Obnova željezničke infrastrukture
Radi se i o najmanje deset godina izgradnje nove i moderniziranja postojeće željezničke infrastrukture. Za to vrijeme potrebno je posebnim mjerama zadržati postojeće robne tokove, a istovremeno se početi pripremati i za nove. Bit će potrebno i dovoljno stručne radne snage pa se mora voditi računa da država i privatni sektor zajedno sa sustavom školovanja odgovore ovim izazovima.
“Ulaganja u infrastrukturu će biti dugoročna. Nije za očekivati da će se riješiti u nekom kraćem periodu te bi trebalo mudro organizirati sinergiju između upravitelja infrastrukture, izvođača radova i željezničkih prijevoznika. Dok traju radovi na obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture, mora postojati što bolje prilagođena organizacija prijevoza robe željeznicom kako bi zadržali klijente/kupce koji koriste željezničke usluge”, rekao je direktor tvrtke ENNA transport Petar Glavaš.
Inače, APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, investirat će ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, u jedan od najmodernijih terminala u svijetu sa potpunom automatizacijom, Rijeka Gateway projekt.
Digitalizacija i automatizacija prometnih sustava
Novi prometni pravci idu rame uz rame s primjenom tehnologija strojnog učenja i umjetne inteligencije s ciljem sigurnijeg i brže cestovnog i željezničkog prometa, što je bila jedna od tema panela na konferenciji. Jedan od četiri posebna cilja Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj od 2021. do 2027. je uvođenje 5G mreža u urbanim područjima i uzduž glavnih prometnih pravaca.
“Potrebna je kvalitetna infrastruktura, a prije svega 5G infrastruktura koja je ključni pokretač za povezanu i automatiziranu mobilnosti. Očekuje se da će ulaganje u 5G mrežu biti izazovno jer će na širokom području zahtijevati gušću mrežu”, rekao je predsjednik Uprave tvrtke Odašiljači i veze (OIV) Mate Botica.
Konferencija HGK je okupila uspješne hrvatske tvrtke iz područja transporta roba i putnika, kao i sva ključna tijela javne uprave s ciljem boljeg određivanja prioriteta buduće modernizacije prometne infrastrukture u Hrvatskoj u narednih 20 godina, što će svakako pomoći tvrtkama u lakšem planiranju razvoja, kao i korisnicima prijevoznih usluga. U tom će procesu HGK i njezina Udruženja otpremništva i logistike, cestovnog prometa, luka i brodara i željezničkog prometa nastaviti raditi na razvoju nove regulative i poticajnih mjera.
Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T). U slučaju da se države članice usuglase oko teksta Uredbe i pripadajućih TEN-T karti, sljedeći korak je slanje prijedloga Uredbe na usvajanje Vijeću početkom prosinca ove godine.
Partner konferencije je Croatia Airlines. Sponzori konferencije su: Altpro, Arriva Hrvatska Autotrans, ENNA transport, Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura, Luka Split, Primaco šped, Rail Cargo Carrier Croatia, Odašiljači i veze te Quehenberger logistics.