Iako potražnja blago raste, prijevoznici i dalje rade pod pritiskom marži, kapaciteta i kroničnog nedostatka vozača
Prema najnovijoj analizi banke ING, koju prenosi portal Trans.info oporavak sektora cestovnog prijevoza tereta u Europi i u 2026. godini ostaje spor, neujednačen i ispod razina prije krize iz 2019. godine. Iako je potražnja za transportom blago porasla nakon oštrog pada 2023., ukupni teretni volumeni mjerene u tonama-kilometrima i dalje su u prosjeku oko 1,5 posto niži od ranijih vrhunaca, a tržište se suočava s brojnim strukturnim i makroekonomskim izazovima. ING predviđa umjeren rast potražnje od oko 1 posto u 2026. godini, no oporavak je vrlo fragilna pojava koja varira između zemalja, teretnih segmenata i profila voznog parka.
Ključni izazovi: industrijski tereti i tržišna fragmentacija
Segment industrijskih dobara i dalje najviše pritišće tržište cestovnog prijevoza. Aktivnost u prerađivačkoj industriji još se nije vratila na razine koje signaliziraju održiv rast, a pokazatelji poput PMI indeksa ne ukazuju na eksplicitnu ekspanziju. Energetski intenzivni sektori, uključujući proizvodnju čelika i kemikalija, ostaju pod pritiskom konkurentnosti, što dovodi do smanjenja proizvodnje i zatvaranja pogona u nekoliko europskih zemalja. Kao najveći pojedinačni faktor na ukupnu aktivnost cestovnog prijevoza, Njemačka – koja čini više od četvrtine europske prijevozne aktivnosti – i dalje negativno utječe na ukupne volumene, iako su poneki poticaji (npr. niže cijene energije i državni poticaji) donekle ublažili pad.
Europsko tržište cestovnog prijevoza ostaje vrlo fragmentirano, s velikim brojem malih i srednjih prijevozničkih poduzeća uz tek nekoliko većih međunarodnih igrača. ING očekuje da će se konsolidacija tržišta nastaviti jer manji prijevoznici pod sve većim pritiskom troškova digitalizacije, regulatornih zahtjeva i održivosti teško ostaju konkurentni bez spajanja ili izlaska s tržišta.
Transport potrošačkih dobara i građevinskog materijala kao poticaji
Nasuprot slabosti u industrijskom segmentu, sektori potrošačkih dobara i građevine pokazuju relativno stabilniju potražnju. Rastuća kupovna moć potrošača i niska nezaposlenost podržali su potrošnju domaćih roba u 2025. godini, a očekuje se da će se ti trendovi nastaviti i u 2026. godini, s pozitivnim učincima na prijevoz robe široke potrošnje. Također, predviđa se rast građevinskih aktivnosti, što bi moglo rezultirati većim volumenima prijevoza građevinskog materijala cestom. Ova stabilnija potražnja u potrošačkim segmentima djelomično uravnotežuje pad u sektoru industrijskih tereta, no ipak nije dovoljna da se ukupni promet potpuno vrati na pretkrizne razine.
Kapaciteti, cijene i marže: kakav je utjecaj smanjenja flote
Nakon kontrakcije potražnje u 2023., prijevoznici diljem Europe smanjili su kapacitete – europski indeks kapaciteta cestovnih prijevoznika bio je oko 1 % niži krajem 2025. u usporedbi s prethodnom godinom, što odražava smanjenje flote, stečajeve i povlačenje starijih vozila iz operativne upotrebe. Iako su učinkovitije iskorištavanje vozila i veće stope iskorištenosti doprinijeli smanjenju potreba za kapacitetima, to nije bilo dovoljno da se znatno poveća cijena prijevoza ili obnovi pregovaračka moć prijevoznika.
Unatoč određenom poboljšanju prijevoznih tarifa, marže ostaju pod pritiskom. Spot tarife, koje čine značajan dio tržišta, ujednačene su s ugovornim tarifama nakon pada 2023., što pokazuje temeljnu slabost tržišta. EBITDA marže većih prijevozničkih kompanija vratile su se na pretkrizne razine, no rast plaća i troškova putarina (posebice u zemljama poput Nizozemske i Belgije) bit će teško u potpunosti prenijeti na krajnje cijene usluga u 2026. godini.
Nedostatak vozača: strukturni problem
Nedostatak kvalificirane radne snage, osobito vozača kamiona, i dalje je strukturni problem europskog cestovnog prijevoza. Iako su neke kompanije uspjele lakše zaposliti vozače u 2025., osnovni jaz u zapošljavanju nije nestao. Prema procjenama Međunarodne unije cestovnog prijevoza (IRU), u Europi je i dalje oko 426.000 nepopunjenih pozicija vozača, s visokom prosječnom dobi radnika i ograničenim priljevom mladih vozača u sektor. Ovaj višegodišnji deficit radne snage ostaje glavni ograničavajući faktor za rast kapaciteta i povećanje transportnih volumena.
Zaključak: oporavak je realan, ali složen
Kada se sve sumira, tržište europskog cestovnog prijevoza u 2026. pokazuje znakove oporavka, no taj je oporavak spor, neujednačen i pod snažnim utjecajem vanjskih faktora kao što su geopolitička neizvjesnost, fragmentacija tržišta i strukturni izazovi poput nedostatka vozača. Sektori potrošačkih dobara i građevine nose dio rasta, no industrijski tereti ostaju slabiju karika. Logistički dionici suočeni su s nastavkom pritisaka na troškove, potrebom za većom digitalizacijom i konsolidacijom te krucijalnim izazovima u upravljanju radnom snagom.