Ususret SCM Forumu, koji će 14. svibnja 2024. godine u zagrebačkom Hilton Garden Inn hotelu okupiti cijeli niz stručnjaka koji će iz prve ruke govoriti o ključnim temama u upravljanju lancem opskrbe, donosimo uvodne razgovore s predavačima i panelistima koji otkrivaju glavne tematske smjernice koje će ova konferencija pokriti.
Prof. dr. sc. Tomislav Rožić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu sudjelovat će u panel diskusiji “Industrijska i logistička infrastruktura: što se sve radi i gradi?”. U kratkom razgovoru on upozorava kako ćemo, bez obzira na postojeći potencijal, ako se ne riješe problemi povezanosti i izgradnje kopnenih terminala koji će predstavljati produžetak lučkih aktivnosti na kopnu te ujedno proširiti gravitacijsko područje luke Rijeka i RH općenito, ostati samo na potencijalu.
U proteklim godinama svjedoci smo golemih investicija u transportnu infrastrukturu, poglavito kada je riječ o željeznici, a jednako impresivan je i projekt Rijeka Gateway koji bi napokon trebao staviti u funkciju potencijale koje sjeverni Jadran i ova luka imaju. Uočavate li neke slabije karike u ovom lancu opskrbe koji se ubrzano jača?
Nažalost, investicije su prije svega bile usmjerene na lučku infrastrukturu, dok je dio koji je ključan u funkcioniranju opskrbnog lanca ostao zanemaren. Naravno, riječ je o povezivanju luke i njenog zaleđa u kojem intermodalni prijevoz, odnosno željeznica, imaju važnu ulogu. Dodatno, kako bi se luka kvalitetno povezala na ključne prometne pravce i omogućila dostavu tereta krajnjim korisnicima na što brži i kvalitetniji način, potrebna je veza s kopnenim terminalima koji u RH gotovo i ne postoje. Sve ovo predstavlja ograničenje u privlačenju robnih tokova, normalnom funkcioniranju opskrbnog lanca i uspostavi luke Rijeka kao ključnog čvorišta u međunarodnim robnim tokovima.
Stručnjaci ističu kako terminal i općenito riječki prometni pravac zauzima važno mjesto na glavnoj mreži europskih prometnih pravaca te da kretanja na tržištu svjetskog pomorstva idu u prilog njegovom razvoju i jačanju. Kako vi iz svoje stručne perspektive gledate na potencijal razvoja riječke luke u budućnosti?
Odgovor je nažalost jednak onome u pitanju prije. Potencijal neupitno postoji, ali još uvijek je samo na razini potencijala. Luka Koper nema toliki potencijal kao luka Rijeka, ali ipak ima promet gotovo tri puta veći od luke Rijeka. Bez obzira na postojeći potencijal, bez rješavanja problema povezanosti i izgradnje kopnenih terminala koji će predstavljati produžetak lučkih aktivnosti na kopnu, a ujedno proširiti gravitacijsko područje luke Rijeka i RH općenito, ostat ćemo samo na potencijalu.
U kojoj je mjeri moderna znanost zastupljena u području upravljanja lancem opskrbe te kako vi kao znanstvenik vidite mogućnosti povezivanja znanja i prakse, odnosno da se u realni sektor u većoj mjeri nego sada implementira know-how koji znanstvena zajednica posjeduje?
Znanost ima značajnu vrijednost u upravljanju lancem opskrbe, posebno nakon kriza koje su nas zadesile u zadnjih 15 godina. Znanstvena zajednica je sve više zastupljena u optimizaciji svih faza opskrbnog lanca. Posebno je vidljivo koliko znanstvena zajednica utječe na procese u opskrbnom lancu u zemljama koje imaju problem radne snage. Upravo tamo su znanstvena rješenje najprihvatljivija jer moderne tehnologije i inovacije omogućavaju unapređenje procesa bez utjecaja čovjeka. Dodatno su znanstvena rješenja primijenjena u optimizaciji lučkih procesa, gdje luke zbog sve većeg obujma kontejnera pronalaze zajednička rješenja sa znanstvenom zajednicom u što bržem iskrcaju/ukrcaju tereta i otpremu prema krajnjim korisnicima.
Više o ovoj temi od prof. dr. sc. Tomislava Rožića možete saznati 14. svibnja na panelu ”Industrijska i logistička infrastruktura: što se sve radi i gradi?”, a cijeli program konferencije SCM Forum možete pogledati ovdje.