4.8 C
Zagreb
Utorak, 12. studenoga, 2024.

U HGK na repertoaru tema dekarbonizacije prometa

Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš, već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije

Prema izvješću Europske agencije za okoliš, sektor prometa bio je odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU 2019. godine. Emisije iz ovog sektora u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se smanjila emisije iz ovog sektora. U sklopu ESG akademije HGK, Hrvatska gospodarska komora održala je posebno izdanje akademije na temu Održivi promet danas u Zagrebu.

“Cilj radionice je predstaviti koji su ciljevi i obaveze postavljeni za dekarbonizaciju sektora prometa i kako je predviđen razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Polaznici će saznati koji nas strateški projekti i investicije očekuju u narednom razdoblju kako bi radili na dostizanju ciljeva postavljenih Europskim zelenim planom. Osim prilagodbe na nove obveze i transformaciju prema održivom prometu, uvijek gledamo kako potaknuti i razvoj inovacija u održivim rješenjima u našoj industriji, tj. kako možemo postati konkurentni u zelenim rješenjima”, poručila je Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.

Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK; Izvor: HGK
Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK; Izvor: HGK

“Pred Hrvatskom je milenijski izazov – kako osigurati povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa s trenutno skromnih 2,4 posto (začelje EU) na regulatorno nužnih minimalnih 21,6 posto do 2030. Odgovor leži u pametnoj primjeni zrelih tehnologija koje imaju objektivne šanse biti primijenjene. Elektromobilnost je iz navedenog aspekta najzrelija tehnologija. Poticanjem investicijskog ciklusa u iznosu od 150 milijuna eura u razvoj kritične infrastrukture za punjenje do 2030. godine može se omogućiti prometovanje od čak 70 tisuća električnih vozila, čineći 5 posto udjela u ukupnom broju vozila te nominalno doprinoseći s gotovo 20 posto udjela obnovljiva izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji. Raduje također činjenica da je HGK prepoznao nužnost okupljanja operatora mreža punionica u Grupaciju za elektromobilnost HGK”, istaknuo je Dino Novosel iz tvrtke GreenWay Hrvatska, moderator panela o dekarbonizaciji prometa u sklopu radionice.

Dino Novosel,tvrtka GreenWay Hrvatska; Izvor: HGK

Da je infrastruktura ključna stavka, potvrdio je i Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

“Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš, već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Za ostvarenje definiranih ciljeva u vidu razvoja infrastrukture za alternativna goriva, razvoja tržišta niskougljičnih goriva, poticanja održivog urbanog prometnog sektora te postizanja određenog udjela vozila s pogonom na alternativna goriva u novoprodaji u razdoblju do 2030. godine, potrebna financijska sredstva procijenjena su na oko 1,5 milijardi eura”, rekao je Židov.

Bruno Židov, Energetski institut Hrvoje Požar; Izvor: HGK

Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture koja podržava klimatske ciljeve predstavio je Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prioriteti su smanjenje štetnih emisija u prometu, fokus na željeznicu, naravno u konačnici bez dizel vuče, investicije u infrastrukturu punionica za alternativna goriva i ulaganje u inovacije.

“Projekti dekarbonizacije prometa u Hrvatskoj uz daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije predstavljaju ključne korake prema ostvarenju ciljeva “Fit for 55″ i smanjenju emisija CO2. Nastavak ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih tehnologija, uz promicanje politika sufinanciranja, ključan je za ostvarenje održive prometne budućnosti”, poručio je Boban.

Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.; Izvor: HGK

Neki od predstavljenih projekata su nova uloga Zagreba kao glavnog logističkog čvorišta, razvoj željeznice Zagreb-Rijeka, željeznica prema Splitu u sklopu proširene osnovne mreže TEN-T-a te razvoj lučke uprave Rijeka.

Udio obnovljivih izvora energije u prometu na razini EU iznosio je 9.6 posto u 2022. godini, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio svega 2,4 posto. EU je postavila cilj od 29 posto za 2030. godinu Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, a u Nacrtu ažuriranog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskoga plana Republike Hrvatske postavljen je cilj od 21,6 posto udjela OIE u prometu do 2030. godine.

Povezani članci

Najnovije objave

Butković: Vlada će učiniti sve da provedba velikih prometnih projekata ide što brže

Ovogodišnji kongres Hrvatskog društva za ceste i željeznice "Via Vita" pod nazivom "Što nas čeka u budućnosti?" otvorio je u Rovinju potpredsjednik Vlade i...