12.8 C
Zagreb
Subota, 13. travnja, 2024.

Trenutačne prilike u lancima opskrbe povoljne, ali osjetljive na geopolitičke promjene

Industrija pokazuje spremnost na tehnološki napredak i prilagodbu, posebice u kontekstu održivosti i digitalizacije, no ostaje za minimizirati utjecaj koji donosi situacija na Crvenom moru

Napisao: Ivan Tominac

“Smatram da se trenutačno nalazimo u iznimno povoljnom razdoblju za logistiku u Hrvatskoj”, rekao je krajem 2023. za naš magazin Petar Šimić, direktor tvrtke Primacošped. To sigurno jest tako ako u obzir uzmemo da je Hrvatska konačno postala dijelom TEN-T koridora pa četiri ključna europska koridora prelaze preko naše zemlje, što je značajno jer Europska unija ima na raspolaganju čak 26 milijardi eura za unaprjeđenje infrastrukture, izgradnju terminala, željeznica i cjelokupnog sustava podrške.

Svakako se ne smije zaboraviti ni ulazak u Schengen koji hrvatskim skladišno-logističkim tvrtkama otvara priliku da postanu regionalnim centrima distribucije umjesto samo nacionalnim centrima, jer granice više nisu prepreka za učinkovitu mikrodistribuciju.

PREKO SUESKOG KANALA GODIŠNJE PROĐE 19.000 BRODOVA, ŠTO ČINI OKO 30 POSTO GLOBALNOG KONTEJNERSKOG PROMETA

Tako smo puni nade zaključili lanjsku godinu, a stručnjaci iz područja lanca opskrbe već su spremni dati i predviđanja za godinu koja je pred nama. Kako saznajemo od Stjepana Roglića, člana Savjeta Udruge trgovine i logistike, lanci opskrbe u 2024. godini bit će obilježeni s nekoliko vrlo bitnih faktora. S jedne strane tu je stabilizacija nakon dvije godine covida i dvije godine od početka ratnih zbivanja u Ukrajini, ali i nova nestabilnost nakon napada na kontejnerske i tankerske isporuke u Crvenom moru.

“Ono što možemo reći je da smo za sada pod utjecajem pozitivnih čimbenika. To je vidljivo kroz cijene interkontinentalnog i lokalnog transporta. Naime, cijena transporta više ne oscilira i sudionici u lancu mogu predvidjeti troškove i ostale elemente poslovnog modela. Time se fokus prebacuje na povećanje efikasnosti uvođenjem novih tehnologija i pripreme za postupno premještanje proizvodnih kapaciteta s Dalekog istoka natrag u Europu”, rekao je Roglić.

Dakle, situacija na globalnom tržištu se ipak jest malo izmijenila, a istaknuti događaji koji su prodrmali tržište jesu napadi Jemenskih hutista na brodove koji plove Crvenim morem. Oni su krajem studenog prošle godine počeli napadati komercijalne brodove u Crvenom moru, a s obzirom na činjenicu da hutisti kontroliraju zapadnu obalu Jemena (uključujući za promet izuzetno važan tjesnac Bab el-Mandab koji spaja Adenski zaljev i Crveno more), njihove aktivnosti stvaraju značajne poremećaje na ovoj pomorskoj žili kucavici o kojoj ovisi globalna ekonomija.

RAST OPERATIVNIH TROŠKOVA
Preko Sueskog kanala svaki dan u prosjeku prođe 50-60 brodova, odnosno 19.000 brodova godišnje, što čini oko 30 posto globalnog kontejnerskog prometa, a shodno situaciji koja je zadesila globalno tržište mnoge svjetske logističke kompanije preusmjeravaju promet.

Izvor: FINA
Izvor: FINA

“Novonastale okolnosti u Crvenom moru donose nove elemente nestabilnosti i industrija se suočava s ozbiljnim izazovima. Međutim, roba široke potrošnje više od ostalih kategorija proizvoda ovisi o cijeni transporta, odnosno blizini proizvodnje. Uzevši u obzir da je većina visoko obrtajnih proizvoda široke potrošnje proizvedena u Europi, bliže potrošaču, za sada se njihova cijena neće mijenjati. Iako je trenutni utjecaj ograničen, situacija upozorava na krhkost opskrbnih lanaca. Ako se stanje ne smiri u sljedećem kratkom razdoblju i opskrba sirovina dođe u pitanje, tad se, osim dalekoistočnih proizvoda, koji samo djelomično ulaze u kategoriju široke potrošnje, može poremetiti i njihova cijena”, dodao je Roglić.

UMJETNA INTELIGENCIJA U LOGISTICI NAPREDNIM ALGORITMIMA DODIRUJE PROCESE AUTOMATIZACIJE I PREDVIĐANJA TE NARUČIVANJA KOLIČINA SIROVINA I FINALNIH PROIZVODA

Činjenica je, ističe Saša Baleta, član Upravnog odbora Udruge trgovine i logistike, da brojni brodari u ovom trenutku izbjegavaju ploviti Crvenim morem, već idu značajno duljom rutom koja povećava njihov trošak – potroši se više goriva, više radnih dana djelatnika, više dana se koristi brod za isti prijevoz kao ranije. Prijevoz iz azijskih luka traje 14 dana više nego ranije, a cijena u nekoliko tjedana naraste i tri do četiri puta.

“Ako se situacija u Crvenom moru nastavi, sigurno je da će biti teže nabaviti određenu robu iz Azije, pojavit će se i poteškoće s osiguravanjem prijevoza odnosno pronalaskom praznog kontejnera, a onda će i ta roba koštati više”, istaknuo je Baleta.

TEHNOLOŠKI ISKORAK
Jedan od ključnih problema logistike, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi, je, smatra Baleta, pronalazak i zadržavanje radne snage. Taj problem dotiče se svih segmenata njihova posla – od djelatnika u skladištima koji manipuliraju robom i pripremaju je za prijevoz, vozača kamiona, djelatnika u lukama gdje se roba zaprima pa sve do djelatnika na transportnim terminalima na zračnim lukama.

Međutim, unatoč izazovima s kojima se trenutno susreće, industrija bilježi i pozitivne pomake pa tako u narednom razdoblju možemo očekivati najveći tehnološki iskorak do sada. Brojnim izazovima pa i istaknutom problemu manjka radne snage donekle se pokušava doskočiti digitalizacijom dijela poslovanja te uvođenjem autonomne inteligencije i robota, što je zahtjevan proces, no utjecaj je neosporan i od njega ne treba bježati.

Izvor: FINA
Izvor: FINA

“U današnje vrijeme umjetna inteligencija i tehnologija imaju izniman utjecaj na procese u sustavu logistike i nabave. Sasvim sigurno, najveći tehnološki iskorak u logistici u narednom razdoblju možemo očekivati iz područja robotike i umjetne inteligencije. Automatizirani procesi unutarnjeg i vanjskog transporta potpomognuti novom generacijom robota i senzora značajno su unaprijeđeni. No, to je samo početak, umjetna inteligencija danas dodiruje i procese automatizacije u logistici naprednim algoritmima kao i procese predviđanja i naručivanja količina sirovina i finalnih proizvoda’’, zaključio je Baleta.

Inflacija i geopolitička previranja, poput ovih na Crvenom moru, imaju veliki utjecaj i na nabavu, no osim toga tu su i drugi izazovi i trendovi s kojima se treba uhvatiti u koštac. Za uspješnu nabavu, govori Nataša Cikač, direktorica tvrtke Cronata, potrebno je povesti računa o implementaciji održivosti, razvoju kompetencija i transformaciji procesa.

Implementacija održivosti u nabavi, objašnjava Cikač, mora biti u skladu s ESG kriterijima te iako održivost nije jeftina, u konačnici će donijeti prednosti u poslovanju.

FOKUS NA ODRŽIVOSTI
“Ne želimo se naći u situaciji da izgubimo kupce zbog toga što naša nabava i dobavljači nisu usklađeni s ESG kriterijima”, istaknula je Cikač.

Osim toga, kada je riječ o odnosima, kvalitetni pregovori stvaraju priliku za uštedu i kreiraju dodanu vrijednost. Dugoročni odnosi su svojevrsni imperativ poslovanja te, uz stručna znanja, nove trendove i digitalizaciju, mijenjaju način rada u nabavi. “Nabava prije 10 godina i danas nije ista. Stoga je nužno imati adekvatna znanja i pratiti trendove i u području edukacija”, dodaje Cikač.

Sve to će na koncu utjecati na proces koji mora biti ažuriran te se ne smije uvijek oslanjati na uhodani, priučeni način rada. “Moje iskustvo govori da upravo zbog robusnog i neadekvatnog procesa nabava kasni, komunikacija je otežana, uštede nisu na zadovoljavajućem nivou i rezultat je upiranje prstom u neadekvatni odjel nabave”, rekla je Cikač.

IMPLEMENTACIJA ODRŽIVOSTI U NABAVI MORA BITI U SKLADU S ESG KRITERIJIMA TE IAKO ODRŽIVOST NIJE JEFTINA, U KONAČNICI ĆE DONIJETI PREDNOSTI U POSLOVANJU

No bilo kako bilo, neovisno bila riječ o logistici ili nabavi, ono što će obilježiti lance opskrbe kroz naredni period sigurno je održivo poslovanje. Europska unija mogla bi zahtijevati da novi kamioni imaju nultu emisiju CO₂ počevši od 2040. godine, smatra glavni pregovarač Europskog parlamenta o mjerama za smanjenje utjecaja prometnog sektora na klimatske promjene. To znači da će očuvanje okoliša postati imperativ, stoga će odgovornost dionika u lancu opskrbe biti minimizirati ekološki utjecaj prijevoza, poticati održive inovacije, kao i osigurati sigurne i etičke radne uvjete, uz pridržavanje visokih standarda kvalitete i transparentnosti.

“Naš poticaj održivom poslovanju potvrđuju i certifikati ISO 9001 i 14001, HACCP. Također, posjedujemo i AEO-F (customs and security), poseban certifikat najvišeg ranga koji izdaje Carinska uprava RH. Osim toga, cargo-partner primjenjuje sveobuhvatnu CSR (Corporate Social Responsibility) strategiju temeljenu na ekološkoj, ekonomskoj i društvenoj održivosti, što uključuje i postavljanje solarnih panela na skladišnom prostoru. U 2023. instaliran je, primjerice, fotonaponski sustav s ukupno 1192 panela na krov iLogističkog centra u Ljubljani. Očekuje se da će sustav proizvoditi 575 MWh energije godišnje, čime će se pokriti 34 posto energetske potrošnje cargo-partnera u Sloveniji. Osim toga, solarna će elektrana uštedjeti 146 tona CO₂ godišnje, što odgovara sadnji 6.698 stabala. Za cargo-partner, društvena odgovornost znači obvezu stvaranja održivih poboljšanja izvan nacionalnih i kulturnih granica”, rekao je Zoran Starčević, generalni direktor tvrtke cargo-partner za Hrvatsku.

Iz razgovora s stručnjacima iz logističkog sektora u Hrvatskoj proizlazi da su trenutačne prilike povoljne, ali osjetljive na geopolitičke promjene poput napada na Crvenom moru. Industrija pokazuje spremnost na tehnološki napredak i prilagodbu, posebice u kontekstu održivosti i digitalizacije. U svjetlu potrebe za održivim poslovanjem, primjerice, tvrtka cargo-partner ističe svoje napore u postizanju ekološke, ekonomske i društvene održivosti, dok će ključni uspjeh budućih lanaca opskrbe ovisiti o sposobnosti prilagodbe, usvajanju novih tehnologija te poticanju održivih praksi u poslovanju.

Povezani članci

Najnovije objave

MAN predstavio novu generaciju kamiona za održivi teretni prijevoz

Riječ je o kamionu na vodikov pogon, koji predstavlja korak naprijed u dekarbonizaciji cestovnog teretnog prometa U traganju za održivijim rješenjima u prijevozu tereta, tvrtka...